Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

Zagreb, 17.12.2018.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je predložila Vlada Republike Hrvatske, nakon drugog čitanja u Hrvatskom saboru, donesen je  na 10. sjednici  Hrvatskog sabora 7. prosinca 2018.  
U nastavku teksta donosimo samo dio izmjena koje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju obuhvaća.
 
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju uvodi se kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine roditelju – majci ili posvojiteljici, na način da se ukupno navršenom mirovinskom stažu dodaje šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno roditelju – ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Navedeni staž dodaje se nakon ispunjenja uvjeta mirovinskog staža za mirovinu. Na primjer, da bi osiguranik – žena koja je rodila dvoje djece ostvarila pravo na starosnu mirovinu u 2019. godini,  treba stvarno ostvariti  mirovinski staž od 15 godina na koji se kod određivanja mirovine dodaje jedna godina.
 
Starosna mirovina
U cilju jačanja održivosti mirovinskog sustava, ubrzava se izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine, kada je uvjet za žene 62 godine i 4 mjeseca života,  pa sve do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za 4 mjeseca godišnje do 1. siječnja 2033., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. 
Pravo na starosnu mirovinu od 1. siječnja 2033. godine ima osiguranik (žena i muškarac) kada navrši 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.  
Za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon navršene dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za osiguranike koji imaju 35 godina mirovinskog staža povećava se polazni faktor sa sadašnjih 0,15% na 0,34% po mjesecu.  
 
Snižavanje dobne granice
Osiguranicima koji su ostvarili staž osiguranja s povećanim trajanjem s različitim stupnjem povećanja, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu se snižava ako su proveli broj punih godina na poslovima na kojima se računa staž s povećanim trajanjem. Novina u odnosu na dosadašnji propis je da se za  preostalo razdoblje provedeno na poslovima i u zanimanjima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem za koje starosna granica nije snižena prema pojedinom stupnju povećanja, snižava dobna granica prema najnižem stupnju povećanja koji je pojedini osiguranik ostvario u razdoblju potrebnom za sniženje starosne granice po tome stupnju povećanja. Ako osiguranik ispunjava uvjet potrebnog broja punih godina rada efektivno provedenih na poslovima s različitim stupnjem povećanja, a nema potreban broj godina za sniženje prema pojedinom stupnju povećanja,  starosna granica se snižava prema najnižim stupnjem povećanja kojega je osiguranik u tom razdoblju ostvario.
 
 
Prijevremena starosna mirovina
Ubrzano je i izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu, na način da se dob i mirovinski staž potrebni za ostvarivanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. godine, kada je uvjet za žene 57 godina i 4 mjeseca života i 32 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za po 4 mjeseca godišnje te je od 1. siječnja 2033. godine potrebno navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu.  
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. siječnja 2033. godine ima osiguranik kada navrši 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.
Kako bi se destimulirao raniji odlazak u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, propisano je primjerenije umanjenje prijevremene starosne mirovine. Propisuje se linearno umanjenje polaznog faktora od 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 3,6% po godini do maksimalno 18% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Smanjenje je trajno i ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu. 
 
Prijevremena starosna mirovina zbog stečaja poslodavca
Novina u odnosnu na dosadašnji propis je produženje roka za odjavu iz evidencije nadležne službe za zapošljavanje, te se sada daje mogućnost da se osiguranik odjavi s danom ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu odnosno najkasnije s prvim idućim danom po ispunjenju uvjeta.  Nadalje, izričito je propisano da pravo na ovu mirovinu ne može steći osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta ostao prijavljen službi nadležnoj za zapošljavanje. Kada osiguranik sklopi novi ugovora o radu kod istog poslodavca kod kojega je radni odnos prestao zbog stečaja radi završetka poslova vezanih uz stečaj  to  ne dovodi do gubitka uvjeta statusa neprekidne nezaposlenosti, već se zbrajaju razdoblja nezaposlenosti tog radnika od dana stečaja  poslodavca do ispunjenja uvjeta starosne dobi za ostvarenje prava na prijevremenu starosnu mirovinu  u kojima osiguranik nije radio.
 
 
Osnovna mirovina
Prilikom podnošenja zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu omogućen je istup iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje (II. stupa) i osiguranicima koji su obvezno bili osigurani u oba mirovinska stupa,  a na dan 1. siječnja 2002.  su bili mlađi od 40 godina. 
 
Kod ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu osiguranici koji su ostvarili staž osiguranja do 1. siječnja 2002. kao i oni koji nisu ostvarili staž osiguranja do toga datuma, mogu se izjavom Središnjem registru osiguranika opredijeliti za ostvarivanje prava na mirovinu samo iz obveznog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) ili na ostvarivanje prava na mirovinu i iz II. stupa.
 
Ako se osiguranik koji je ostvario staž osiguranja do 1. siječnja 2002. opredijeli za ostvarivanje prava na mirovinu i iz II. stupa, starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina iz I. stupa određuje se tako da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do 1. siječnja 2002. određuje kao da je bio osiguran samo u I. stupu ( uz dodatak od 27% za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu tj. do 31. prosinca 2001.), a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž od toga dana do umirovljenja određuje se kao osnovna mirovina (uz dodatak određen u postotku od 27% pomnoženom s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu). 
 
Ako se osiguranik koji nije ostvario staž osiguranja do 1. siječnja 2002. opredijeli i za ostvarivanja prava na mirovinu iz II. stupa, starosna i prijevremena starosna mirovina iz I. stupa određuje se kao osnovna mirovina ( uz dodatak koje se određuje u postotku od 27% pomnoženom s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu). 
 
Ako osiguranik izabere ostanak u II. stupu onda se uz priznanje prava na osnovnu mirovinu određuje i mirovina iz II. stupa prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD), a sredstva s osobnog računa prenose se u MOD s kojim sklapa ugovor o mirovini. Osiguranici koji biraju ostanak u II. stupu mogu podići 15% sredstava s osobnog računa u MOD-u  na temelju ugovora o mirovini, a isplaćuje se samo korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Isplata se može ugovoriti samo ako je osnovna starosna odnosno prijevremena starosna mirovina veća od najniže mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uvećane za 15%.
 
Korisnicima osnovne mirovine koja je priznata od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018., određuje se dodatak na osnovnu mirovinu počevši od 1. siječnja 2019., ako je mirovina u isplati,  po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.
 
Korisnici osnovne mirovine koju su ostvarili do 31. prosinca 2018., a imali su utvrđen staž osiguranja s povećanim trajanjem te mirovinu i iz II. stupa, mogu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO-a podnijeti zahtjev za određivanje mirovine kao da su bili osigurani samo u I. stupu. Izuzetak su korisnici obiteljske mirovine kojima je mirovina određena kao osnovna  mirovina, a sredstva s osobnog računa umrlog osiguranika su naslijeđena.
 
 
Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika
Od 1. siječnja 2019. uvjeti za ostvarivanje ovoga prava su  navršenih 60 g. života i 41 g. staža osiguranja u efektivnom trajanju (razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u stvarnom trajanju), a od 1. siječnja 2027. s navršenom 61 g. života i 41 godinom staža osiguranja u efektivnom trajanju. 
 
 
Od 1. srpnja 2019. uvodi se povoljniji način usklađivanja mirovine
Aktualna vrijednost mirovine usklađuje se od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine tako da se stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta bruto plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 70:30 ili 30:70 prema propisanom promjenjivom modelu, ovisno o tome je li bio veći postotak rasta potrošačkih cijena u odnosu na rast bruto plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i to:
-ako je udio stope promjene indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa bio  manji ili jednak 50%, uskladit će se AVM  tako da se zbroji 30% indeksa potrošačkih cijena i 70% indeksa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH (30:70)
- ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa bio veći od 50% uskladit će se tako da se zbroji 70% indeksa potrošačkih cijena i 30% indeksa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH (70:30).
 
 
Osobe s invaliditetom
Proširuje se krug osiguranika - osoba s invaliditetom kojima se vrijeme provedeno u zaposlenju računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem tako da svojstvo osiguranika- osobe s invaliditetom od 1. siječnja 2019.  može dobiti i osiguranik koji je obolio od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (aksilozantni spondilitis i dr.) čiji su uzrok, klinička slika, komplikacije i prognoza vrlo slični reumatoidnom artritisu, zatim gluho slijepe osobe i osobe s Down sindromom. 
 
Novina je da osiguranici - osobe s invaliditetom koji su zaposleni s nepunim radnim vremenom imaju pravo na sniženje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu nakon svođenja nepunog radnog vremena na puno radno vrijeme.
 
Profesionalna rehabilitacija
U odnosu na raniji propis, profesionalna rehabilitacija se obvezno određuje uvijek kada postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost. Podiže se dobna granica sa 53 na 55 godina života za stjecanje prava na profesionalnu rehabilitaciju za radnika koji je u radnom odnosu, obrtnika i osiguranika koji obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost. Novina je i tvrđeni  zajamčeni najniži iznos naknade plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije najmanje u visini najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom koji određuje visinu minimalne plaće.
 
Novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću
Povećava se osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja koje nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti za 15% i od 1. siječnja 2019. iznosi 1502,63 kn mjesečno i dalje se usklađuje. Nova svota naknade određuje se počevši od 1. siječnja 2019. i zatečenim korisnicima novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja ostvarene ili određene od 1. siječnja 1999. do 31. prosinca 2018., bez donošenja rješenja.
 
 
Najniža mirovina- povećava se za 3,13%
Najniža mirovina od 1. srpnja 2019. određuje se za svaku godinu  mirovinskog staža u visini 100% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine.   
Nova svota najniže mirovine određuje se  i zatečenim korisnicima najniže, bez donošenja rješenja.
 
 
 
Obiteljska mirovina
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju propisan je prestanak prava na obiteljsku mirovinu iza bioloških roditelja djetetu s danom posvojenja djeteta, određenog pravomoćnim rješenjem nadležnog centra za socijalnu skrb s kojim je zasnovano posvojenja djeteta, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.   
 
Rad i korištenje mirovine 
Proširuje se mogućnost rada uz istovremeno korištenje mirovine:    
 
- korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz rad do polovice punog radnog vremena (i bez prestanka radnog odnosa uz izmjenu ugovora o radu)  uz isplatu pune mirovine
- korisniku starosne mirovine ostvarene ili određene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja zaposle do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine, a ako se zaposle s punim radnim vremenom uz isplatu 50% mirovine
- korisniku prijevremene starosne koji se zaposli  do polovice punog radnog vremena uz isplatu  pune mirovine 
Za vrijeme zaposlenja korisniku ne pripada najniža mirovina, nego mirovina prema stažu i plaći, a nakon prestanka zaposlenja može se ponovno odrediti najniža ako je povoljnija.
 
Ponovno određivanje mirovine
Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju omogućeno je ponovno određivanje mirovine i novim korisnicima kojima je omogućen rad uz primanje mirovine (korisnici prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, starosna mirovina ostvarena prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja), uz ispunjenje uvjeta godina života i mirovinskog staža za novu mirovinu.
Ako je korisnik prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi i ako je ispunjen uvjet godina života i mirovinskog staža za novu mirovinu, može mu se odrediti nova mirovina. 



Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za siječanj 2019.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo:

1499928 Osiguranika - ukupno

1295071  Radnici kod pravnih osoba
101261  Radnici kod fizičkih osoba
59596  Obrtnici
19435  Poljoprivrednici
19399  Samostalne profesionalne djelatnosti
87

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5079  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 18.03.2018.
broj prijava  4131
broj odjava  2766


opširnije

1237870 Korisnika mirovina - ukupno


503955  Korisnici starosnih mirovina
27006 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
83479 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
195050  Korisnici prijevremene mirovine
288 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
190086  Korisnici invalidskih mirovina
238006  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671167 Korisnici mirovina - žene (54,22%)
566703 Korisnici mirovina - muškarci (45,78%)

1:1,21 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.665,41  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2018. (6.262 kn) iznosi 58,53 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.231,85 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.332.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za siječanj 2018.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo 

161157 korisnika doplatka za djecu za  309026 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,52 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 378,92 kn.



 ... arhiva