Održana konferencija Mirovina i aktivno starenje

Zagreb, 26.04.2019.
Danas je u organizaciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Večernjeg lista, pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, održana konferencija Mirovina i aktivno starenje, u Hotelu Esplanade u Zagrebu.
 
U pozdravnom govoru ministar financija Zdravko Marić pozdravio je sve nazočne i zahvalio svima na dolasku. Ministar Marić naglasio je na početku da su mirovine i mirovinska primanja pojedinačno najveća rashodovna stavka državnog proračuna te istaknuo kako je za ovu godinu za njih planiran iznos od 40,1 milijarda kuna u državnom proračunu, što je približno 10,3% BDP-a, a u postotku ukupnih rashoda državnog proračuna to je više od 30% proračuna. Marić je naglasio kako je u 2016. u proračunu prvi put nominalno zamrznuta rashodovna strana proračuna, a da su mirovine i mirovinska primanja jedina stavka koja nije bila u planu za smanjenje. Ministar Marić također je istaknuo da je  odnos broja korisnika mirovina i osiguranika 1:1,23,te da je činjenica da je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina oko trideset godina, da je otprilike svaki peti umirovljenik u punoj starosnoj mirovini  te da je oko milijun i dvije stotine pedeset tisuća umirovljenika u Hrvatskoj.  U nastavku je obrazložio kako je činjenica da treba pronaći dodatna sredstva  da se cijeli sustav održi na stabilnim financijskim nogama te podsjetio još jednom kako je Vlada RH nominalno zamrznula rashodovnu stranu proračuna, osim mirovina.
 
Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić pozdravio je nazočne, i podsjetio da Vlada RH ne gleda na umirovljenika kao na trošak te dodao kako jedina stvar koja u državnom proračunu neće padati su mirovine. Istaknuo je da je Vlada svjesna da su mirovine male, ali da se sve radi da mirovine budu veće. Ministar Pavić naglasio je da je upravo to bio cilj mirovinske reforme, i svih šest zakona koji su doneseni, te je istaknuo kako se rijetko neki ministar upušta u mirovinsku reformu, a pogotovo u  reforme koje su teške i koje se tiču svih građana. Pavić je naveo kako su od početka mandata ove Vlade do danas mirovine povećane 7,54 posto i podsjetio da je ova Vlada - socijalna vlada koja je prepoznala koje su skupine građana ugrožene i istaknuo kako će se od 1. srpnja ove godine dodatno povećati najniže mirovine za 3,13 posto.

Pavić je u svojem izlaganju također istaknuo da više od deset tisuća umirovljenika koristi mogućnosti rada i korištenja mirovine, što je dvostruko više nego prošle godine, a spomenuo je i kako su i žene- rodilje bile u fokusu reformskih mjera pa im je omogućeno dodatnih 6 mj. staža po rođenom ili posvojenom djetetu, čime se štiti majčinstvo, rekao je Pavić i dodao kako se aktivno radi na povećanju mirovina, rješavanju nejednakosti i jačanju drugog i trećeg mirovinskog stupa. Pavić se osvrnuo i na referendumsku inicijativu sindikalnih središnjica te naglasio kako izračun troška od 45 milijardi kuna, koliko bi sindikalne mjere koštale, nije neki spin.
 
Pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak u svojem je izlaganju “Što smo htjeli postići mirovinskom reformom” istaknula kako se u cjelovitu mirovinsku reformu krenulo zbog nužne promjene- prilagođavanju dinamici promjena na tržištu rada, gospodarskim prilikama i demografskim izazovima. Napomenula je kako su prema izvješćima EU komisije o starenju i primjerenosti mirovina za 2018. problemi starenja stanovništva i nepovoljnih demografskih trendova prisutni u svim državama Europske unije te kako nepovoljno utječu na javne financije i socijalne sustave, osobito na mirovinski sustav.

Melita Čičak apostrofirala je neke od uzroka pokretanja mirovinske reforme: - kratak prosječni staž od 31 godinu, što je niže od prosjeka EU, gdje je staž 35,8 godina, - visok udio umirovljenika u mlađim dobnim skupinama, - razdoblje korištenja mirovine jedno je od duljih u EU, - mali broj korisnika starosne mirovine s mirovinskim stažem od 40 i više godina( 20,2%). U svojem izlaganu spomenula je i kako je za 40 godina mirovinskog staža udio mirovine u prosječnoj plaći 62,07%, što je daleko više od udjela s manjim stažem. Istaknula je kako imamo znatno blaže uvjete u odnosu na države EU za prijevremenu starosnu mirovinu te dodala da je u osamnaest država članica EU propisan rad do 65 godina života ili više, a od toga sedam država članica EU ima propisanu dob iznad 65 godina života. Još je jednom istaknula kako mirovinski sustav nije moguće učiniti primjerenim i fiskalno održivim bez produljenja radnog vijeka te da je rad do 67. godine života uveden 1. siječnja 2014., da je on mirovinskom reformom samo ubrzan za pet godina, s 2038, na 2033., i da će do 67. godine života raditi samo oni koji nemaju 41 godinu staža. Čičak je apostrofirala formulu za veću mirovinu, koju čine zbroj veće dobi (kasnijeg odlaska u mirovinu), većeg staža i dulje uplate doprinosa te naglasila kako je svim umirovljenicima, osim obiteljske i invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, omogućeno da rade pola radnog vremena i primaju punu mirovinu. Pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Melita Čičak spomenula je kako su od početka mandata ove Vlade mirovine povećane za 7,54%, a bilo je planirano 5% u cijelome mandatu te da će se od 1. srpnja 2019. dodatno povećati najniže mirovine za 3,13%, pa se uz redovito usklađivanje ove godine očekuje porast od oko 6%. Na kraju je izjavila da ove godine tri tisuće žena ima uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i da bi im bez mogućnosti izbora mirovine ona bila manja za 750 kuna.
 
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Josip Aladrović pozdravio je nazočne i zahvalio prisutnima na dolasku na konferenciju i u nastavku održao prezentaciju pod nazivom Uloga Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u mirovinskoj reformi. Josip Aladrović izjavio je kako je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje institucija koja ima devedesetsedmogodišnju tradiciju i za to se vrijeme akumulirala jedna golema količina znanja i vještina koje su pomogle u kontekstu reformskih poteza.

Aladrović je istaknuo da su HZMO, što se tiče mirovinske reforme, dočekali izazovi u provedbi mirovinske reforme te je spomenuo kako su to bili kontinuirano povećani priljevi mirovinskih zahtjeva i  zahtjeva za doplatak za djecu te zahtjeva za mjerodavno zakonodavstvo i dodao da su to izazovi koji se prema van ne vide, ali su administrativno izrazito opterećivali HZMO kao instituciju. Također, Aladrović je napomenuo kako je u prošlosti bilo učestalih izmjena zakona koji su vezane uz tehnologiju rada te da je dolazilo do kontinuiranog smanjenja broja zaposlenih u dugom razdoblju, primjenjivala se zastarjela informatička tehnologija, a povećavao se broj trajanja upravnih postupaka i broj neriješenih zahtjeva. Kako je naglasio  Aladrović, to su bili izazovi s kojima su se u HZMO-u suočili prije same reforme, uz nepostojanje adekvatnog i metodološki ujednačenog sustava izvještavanja. Nakon toga je uslijedila konsolidacija poslovanja kako bi samu reformu dočekali spremni  i kako bi na reformu reagirali kvalitetno- izjavio je Josip Aladrović  i dodao da  je HZMO iz zakonodavnog okvira dočekalo nešto prije same mirovinske reforme -  zakoni koji su u 2017. i 2018. stupili na snagu: Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji- jedan je dio prava iz mirovinskog osiguranja konzumiran u 2018. godini, a drugi dio s 1. siječnja 2019. i zato su uvedeni dodatni napori za provedbu mirovinske reforme, zatim Zakon o prijenosu mirovinskih prava, Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina, Zakon o prestanku važenja Zakona o umirovljeničkom fondu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu. Aladrović je dodao da je provedena edukacija radnika Zavoda i da je uveden sustav za upravljanje ljudskim potencijalima- kako bi u HZMO-u znali kojim se ljudskim potencijalima raspolaže i kako će se provesti projekt, a to su, kako je napomenuo, projekti sufinancirani sredstvima EU.

Ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović istaknuo je da je u tom razdoblju  prije mirovinske reforme, kao jedan od izazova u provedbi mirovinske reforme, bio povećan broj zahtjeva za 8,20%, ali da je i riješenih zahtjeva bilo više za 8,12%, a smanjen je broj neriješenih zahtjeva za 19,4%, dok je trajanje postupka skraćeno za 20%- i dodao da su to podaci s kraja 2018., dok su danas su ti podaci još bolji. Aladrović je napomenuo da HZMO kao institucija želi povećati kvalitetu usluga i želi biti na raspolaganju korisnicima te istaknuo da se preduvjetima prije same reforme željela omogućiti bolja dostupnost usluga, u čemu je pomogla Hrvatska pošta preko svojih 1016 poštanskih ureda, gdje je omogućeno predavanje zahtjeva za mirovinu i doplatak za djecu, isto tako dodatno su u HZMO-u razvijali sustav e-Građani kako bi na neki način rasteretili operativni sustav HZMO-a i kako bi povećali dostupnost usluga građanima, te su uspostavljene i nove e-potvrde HZMO-a u sustavu e-Građani: Potvrda o stažu i plaći, Potvrda o isplaćenom doplatku za djecu, Potvrda da osoba je/nije korisnik prava iz mirovinskog osiguranja i Obavijesti o ostvarenom drugom dohotku.
Aladrović je tu posebno istaknuo doprinos stručnjaka HZMO-a koji su pridonijeli razvoju mirovinske reforme, a s druge strane na definiranju novog poslovnog procesa za korisnike mješovitog sustava sudjelovale su srodne institucije HZMO-REGOS-MOD-HANFA. Dodao je da su se u HZMO-u razvijali web-servisi u suradnji s Regosom i FINA-om, provodila edukacija radnika Zavoda, pravodobno informirali korisnici o mogućnostima zaposlenja uz primanje mirovine, uz suradnju s resornim ministarstvom i  REGOS-om. U drugom dijelu mirovinske reforme surađivali smo s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u vezi s dodanim stažem s kojim smo nagradili majke-rodilje, tako da je čitav niz institucija sudjelovao da bi cjelovita mirovinska reforma funkcionirala- posebno je naglasio Aladrović, te nastavio -dio koji nam je još ostao vezan je uz određivanje najniže mirovine, odredba koja stupa na snagu s 1. srpnja 2019., što nam neće biti velik poslovni izazov s obzirom da smo sve ranije izazove svladali. Aladrović je u nastavku spomenuo da se HZMO zalagao da se kao institucija uključi na tržište kapitala i mirovinskih osiguravajućih društava te je sa zadovoljstvom najavio da je u tijeku osnivanje Mirovinskog osiguravajućeg društva u vlasništvu HZMO-a, u čemu im pomaže HANFA. Aladrović je ovu suradnju istaknuo kao primjer dobre suradnje dvije državne institucije i naglasio da će HZMO mirovinsko osiguravajuće društvo biti mirovinsko osiguravajuće društvo broj jedan u Republici Hrvatskoj.

Na kraju je Aladrović izjavio da HZMO očekuje razvoj poslovnog sustava, u što spada Implementacija novog sustava za poslovno izvještavanje- temelj za donošenje poslovodnih odluka, uključivanje u sustav EESSI od 3. srpnja te nastavak suradnje s Hrvatskom poštom, šireći paletu usluga da bi HZMO bio još dostupniji građanima RH. Na samome kraju izlaganja ravnatelj HZMO-a istaknuo je digitalnu transformaciju HZMO-a kao krajnji cilj pružanja maksimalno učinkovite usluge građanima, u čemu su se orijentirali na izvore financiranja iz EU fondova, jer su svjesni da državni proračun ne može podnijeti sve zahtjeve, a HZMO je i u tijeku projekta jačanja administrativnih kapaciteta HZMO-a- dodatnom edukacijom zaposlenika, što je preduvjet da bi Zavod bio institucija kakvu građani RH očekuju. Aladrović je završio izlaganje riječima kako je započeta uspostava sustava za upravljanje ljudskim potencijalima, te da se radi na digitalizaciji arhive HZMO-a i eHZMO projektu Izgradnje IT sustava za podršku temeljnim i potpornim poslovnim procesima- što će biti posljednja faza digitalizacije HZMO-a, te dodao da HZMO mora biti javni servis građanima i da će se do kraja godine formatirati novi kontaktni centar s ciljem da HZMO postane proaktivna, a ne reaktivna institucija dostupna uslugama dvadeset i četiri sata sedam dana u tjednu.



Online usluge

Postavite pitanje

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za lipanj 2019.
(u srpnju 2019.)

U Zavodu je bilo:

1593583 Osiguranika - ukupno

1361072  Radnici kod pravnih osoba
122193  Radnici kod fizičkih osoba
66933  Obrtnici
19268  Poljoprivrednici
19314  Samostalne profesionalne djelatnosti
88

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4715  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 19.07.2019.
broj prijava   1 979
broj odjava  1 437


opširnije

1240428 Korisnika mirovina - ukupno


505204  Korisnici starosnih mirovina
29791 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85482 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske 1
197328  Korisnici prijevremene mirovine
296 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
185074  Korisnici invalidskih mirovina 1
237253  Korisnici obiteljskih mirovina


1Primjena čl. 175. st. 7. i čl. 58. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18 i 115/18) te primjena članka 36. i članka 202. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) za korisnike kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema spomenutom Zakonu.

opširnije

670131 Korisnici mirovina - žene (54,02%)
570297 Korisnici mirovina - muškarci (45,98%)

1:1,28 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.708,72  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za svibanj 2019. (6.476 kn) iznosi 57,27 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.547,23 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.366.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za lipanj 2019.
(u srpnju 2019.)

U Zavodu je bilo 

151802 korisnika doplatka za djecu za  297261 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,71 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 383,44 kn.



 ... arhiva