Nova Uredba o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju

Zagreb, 08.02.2013.

Nova Uredba o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju objavljena je u «Narodnim novinama», broj 12/13. i stupila je na snagu danom objave u «Narodnim novinama», tj. 28. siječnja 2013.

Novom Uredbom o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju (u nastavku teksta Uredba) usklađuju se pravila postupanja u medicinskom vještačenju s odredbama čl. 5. i 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 76/12.) kojima su izmijenjeni članci 114. i 116. Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO).

Naime, u skladu s izmijenjenim člankom 114. ZOMO-a (članak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013., Vlada Republike Hrvatske općim aktom propisuje postupak vještačenja za ostvarivanje prava prema navedenom Zakonu, tko su ovlašteni vještaci i viši ovlašteni vještaci (članak 113. stavak 1. i članak 120. stavak 4. navedenoga zakona) način njihovog imenovanja, područje i način rada, sadržaj nalaza i mišljenja kojeg daju, te način i postupak obavljanja revizije iz članka 116. ZOMO-a.

Prema odredbi članka 116. ZOMO-a, nalaz i mišljenje o invalidnosti, na temelju kojeg se stječe pravo iz mirovinskog osiguranja, prije donošenja rješenja o pravu osiguranika, obavezno podliježe reviziji. Reviziju invalidnosti je do sada, obavljalo stručno povjerenstvo, sastavljeno od istaknutih stručnjaka iz područja ocjene radne sposobnosti koje je imenovala Vlada Republike Hrvatske, i provodila se u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Prema izmijenjenom članku 116. (odredbi članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju), od 1. siječnja 2013. revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti koju donosi vještak odnosno viši vještak, prije donošenja rješenja, obavlja povjerenstvo u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav.

Ministar nadležan za mirovinski sustav propisat će općim aktom način rada vještaka – revizora, odnosno vijeća. Radi usklađenja ovih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, a uzevši u obzir da se radi o jedinstvenom postupku vještačenja, iako se dio postupka provodi u Zavodu (prvostupanjski, drugostupanjski), a revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav, novom Uredbom uređuje se taj postupak kao cjelina, po slijedu postupanja u okviru jedinstvenog upravnog postupka i rješavanja o pravu.

Tako je Uredbom uređeno i postupanje izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, koji prema članku 111. stavku 2. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju pokreće postupak za ocjenu radne sposobnosti osiguranika kada, na temelju zdravstvenog stanja osiguranika i radne sposobnosti definirane propisima o zdravstvenom osiguranju, ocijeni da je kod osiguranika nastala invalidnost. Do sada je ovaj dio postupka bio uređen posebnom Uredbom o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije (Narodne novine, broj 94/99.), koju je također donijela Vlada Republike Hrvatske. Ovom Uredbom, donesenom na temelju članka 112. stavka 2. Zakona, osim postupanja izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, definirano je što se smatra medicinskom dokumentacijom koja se prilaže uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu invalidnosti, te opseg i sadržaj te dokumentacije, sadržaj izvješća s nalazom i mišljenjem i dr.
Kao sastavni dio Uredbe dan je i Pregled opsega i sadržaja medicinske dokumentacije u kojem je prema klasifikaciji bolesti navedeno koje pretrage i nalazi potvrđuju određenu bolest.

Objedinjavanjem Uredbe o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju i Uredbe o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije u jedinstvenu Uredbu, jednim aktom uređeno je postupanje svih sudionika u postupku ocjene invalidnosti. Novom  Uredbom nisu povećane obveze doktora primarne zdravstvene zaštitite pri pokretanju postupka ocjene invalidnosti, a sadržaj medicinske dokumentacije na temelju koje se utvrđuje zdravstveno stanje osiguranika prilagođen je novim dijagnostičkim metodama.
Objedinjenom Uredbom propisuje se primjena dosadašnjih obrazaca koje utvrđuje ravnatelj Zavoda jer su ti obrasci usklađeni s važećim propisima, a svaka promjena prouzročila bi nepotrebne troškove. Iznimka su obrasci mišljenja vještaka – revizora, odnosno vijeća o reviziji nalaza i mišljenja o invalidnosti koje će, zbog promjene nadležnosti za reviziju, donijeti ministar nadležan za mirovinski sustav.




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Službenik za zaštitu podataka

e-mail:
01/ 4595-064
01/ 4595-293
adresa:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Središnja služba
A. Mihanovića 3
10000 Zagreb
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo:

1528590 Osiguranika - ukupno

1315447  Radnici kod pravnih osoba
108494  Radnici kod fizičkih osoba
60485  Obrtnici
19441  Poljoprivrednici
19647  Samostalne profesionalne djelatnosti
83

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4993  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 13.12.2018.
broj prijava  2099
broj odjava  1841


opširnije

1235084 Korisnika mirovina - ukupno


504194  Korisnici starosnih mirovina
25050 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84035 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
192217  Korisnici prijevremene mirovine
269 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
191456  Korisnici invalidskih mirovina
237863  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

669468 Korisnici mirovina - žene (54,20%)
565616 Korisnici mirovina - muškarci (45,80%)

1:1,24 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.655,49  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2018. (6.195 kn) iznosi 59,01 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 31 godinu.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.387,63 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.323.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo 

155183 korisnika doplatka za djecu za  297081 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 366,82 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 393,99 kn.



 ... arhiva