Donesen novi Zakon o pravu na pristup informacijama

Zagreb, 14.03.2013.

Zakon o pravu na pristup informacijama (u nastavku teksta Zakon) koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. veljače 2013., objavljen je u «Narodnim novinama»  broj 25/13. od 28. veljače 2013. i stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, tj. 8. ožujka 2013.
Sloboda informiranja, a time i pravo na dostupnost informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti jedno je od temeljnih ljudskih prava koje, osim Ustava Republike Hrvatske, propisuju i Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Konvencija o pristupu informacijama, te međunarodni ugovori.
Zakonom o pravu na pristup informacijama uređuje se pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje te inspekcijski nadzor nad provedbom zakona.
Cilj ovog zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i prava na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Najznačajnije izmjene utvrđene novim Zakonom o pravu na pristup informacijama, a u odnosu na prijašnji Zakon o pravu na pristup informacijama, odnose se na sljedeće:
- ugrađena je Direktiva 2003/98/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora
- jasnije su definirani pojedini pojmovi
- pojam «informacija» definiran je kao kontekstualizirani podatak koji korisniku daje neko novo znanje ili uvid
- kao neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama određen je Povjerenik za informiranje (u nastavku teksta Povjerenik), kojeg bira Hrvatski sabor kojem je i odgovoran za svoj rad. Agencija za zaštitu osobnih podataka obavljat će poslove neovisnog tijela do izbora Povjerenika
- ojačana je funkcija neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama
- uvodi se obveza tijela javne vlasti, u čijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata, da nacrte propisa objavljuje na internetskim stranicama radi provedbe javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnosti
- detaljno se propisuje koje informacije su tijela javne vlasti dužna objaviti na svojim internetskim stranicama
- uveden je pojam Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske te su, s tim u vezi, propisane obveze tijela javne vlasti, dok tijela više nemaju obvezu ustrojavanja kataloga informacija koji se u primjeni pokazao neučinkovitim u smislu lakšeg pristupa informacijama
- propisuju se dulji rokovi u korist podnositelja zahtjeva
- Zakon je usklađen s Ustavom Republike Hrvatske radi ostvarivanja načela transparentnosti i slobodnog pristupa informacijama
- uređene su prekršajne odredbe te je u tom pogledu ojačana ovlast neovisnog tijela na način da mu je dana mogućnost i da neposredno izriče kaznu za određena kršenja Zakona.




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za siječanj 2019.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo:

1499928 Osiguranika - ukupno

1295071  Radnici kod pravnih osoba
101261  Radnici kod fizičkih osoba
59596  Obrtnici
19435  Poljoprivrednici
19399  Samostalne profesionalne djelatnosti
87

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5079  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 20.03.2018.
broj prijava  2552
broj odjava  1400


opširnije

1237870 Korisnika mirovina - ukupno


503955  Korisnici starosnih mirovina
27006 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
83479 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
195050  Korisnici prijevremene mirovine
288 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
190086  Korisnici invalidskih mirovina
238006  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671167 Korisnici mirovina - žene (54,22%)
566703 Korisnici mirovina - muškarci (45,78%)

1:1,21 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.665,41  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2018. (6.262 kn) iznosi 58,53 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.231,85 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.332.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za siječanj 2018.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo 

161157 korisnika doplatka za djecu za  309026 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,52 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 378,92 kn.



 ... arhiva