Donesen Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

Zagreb, 22.05.2013.
Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 19. travnja 2013. donio Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti koji je objavljen u «Narodnim novinama», broj 54/13. od 7. svibnja 2013. Ovaj zakon stupa na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Osnovna pitanja koja se uređuju ovim zakonom su sljedeća:

  • uspostavlja se institucionalna struktura za primjenu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, odnosno određuju se nadležna tijela za sva područja socijalne sigurnosti na koja se odnose uredbe za koordinaciju, kao i nadležne ustanove i tijela za vezu, uključujući i nadležnost porezne uprave u slučaju povrata doprinosa za obvezna osiguranja
  • određuje se ustanova nadležna za obavljanje poslova tzv. pristupne točke (EU Access Point) za elektroničku razmjenu podataka u sustavu socijalne sigurnosti
  • određuje se ustanova nadležna za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje te se uređuje postupak odlučivanja u tom području
  • određuju se nadležna tijela za koordinaciju prema uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, te se propisuje način međusobne suradnje nadležnih tijela i nadležnih ustanova u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti
  • određuju se nadležna tijela te način sudjelovanja tijela za vezu u radnim tijelima Europske komisije
  • propisuje se obveza izrade mišljenja i očitovanja za potrebe sudjelovanja na sastancima Administrativne komisije te Revizijskog odbora, kao i njihovih radnih tijela
  • određuju se nadležna tijela zadužena za izradu prijedloga očitovanja o davanjima prema odredbama uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti
  • osniva se Stalna međuresorna radna skupina za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, kao osnovni oblik suradnje u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti i propisuje njezin djelokrug.

Na području koordinacije sustava socijalne sigurnosti primjenjuju se sljedeće uredbe:

  • Uredba (EZ) broj 883/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, izmijenjena Uredbom (EZ) broj 988/2009 Europskoga parlamenta od 16. rujna 2009. o izmjenama Uredbe (EZ) broj 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, a obje se primjenjuju od 1. svibnja 2010. godine
  • Uredba (EZ) broj 987/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe (EZ) broj 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, koja se primjenjuje također od 1. svibnja 2010.
  • Uredba (EU) broj 1231/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. godine, o proširenju primjene Uredbe (EZ) broj 883/2004 i Uredbe (EZ) broj 987/2009 na državljane trećih zemalja koji tim uredbama još nisu obuhvaćeni isključivo na temelju svojeg državljanstva, a primjenjuje se od 1. siječnja 2011.
  • Uredba (EU) broj 1244/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća, od 9. prosinca 2010., o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) broj 883/2004, Europskoga parlamenta i Vijeća o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbe (EZ) broj 987/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) broj 883/2004, a primjenjuje se od 12. siječnja 2011.
  • Uredba (EU) broj 465/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. koja mijenja Uredbu 883/04 i Uredbu 987/09, a primjenjuje se od 28. lipnja 2012.

Spomenute uredbe, uz izuzeće Uredbe (EU) broj 1231/2010, odnose se, osim na  države članice Europske unije, i na države Europskog gospodarskog prostora i Švicarsku. Uredbama se uređuju načela koordinacije sustava socijalne sigurnosti, materijalno-pravni te osobni i teritorijalni obuhvat, način određivanja zakonodavstva koje će se primjenjivati u svakom pojedinom slučaju, kao i način komunikacije između nadležnih tijela, nadležnih ustanova i tijela za vezu država članica, koji bi trebao biti isključivo elektroničkim putem nakon što budu izvršene sve pripreme za uspostavu sustava elektroničke razmjene podataka. Također se određuju tijela koja su zadužena za koordinaciju unutar Europske komisije, u radu kojih sudjeluju države članice.

Budući da se uredbe odnose na područje mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, osiguranja za vrijeme nezaposlenosti i na obiteljska davanja, nadležna tijela za provedbu spomenutih područja u nacionalnim zakonodavstvom bit će nadležna i za uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti - ministarstvo nadležno za rad i mirovinski sustav bit će nadležno tijelo za mirovinsko osiguranje i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, ministarstvo nadležno za zdravlje bit će nadležno tijelo za obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu, a ministarstvo za socijalnu politiku i mlade bit će nadležno za obiteljska davanja te davanja za majčinstvo i istovjetna davanja za očinstvo.
Međutim, uredbe sadrže i jedno specifično područje, a to je određivanje zakonodavstva koje će se primjenjivati u pojedinačnim slučajevima, pa je za to područje potrebno odrediti jednu od nadležnih ustanova, a isto tako i nadležno tijelo. S obzirom na to da će nadležna ustanova za zakonodavstvo koje će se primjenjivati u pojedinačnim slučajevima biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a ministarstvo nadležno za rad i mirovinski sustav obavlja nadzor nad radom te ustanove, ovo će ministarstvo preuzeti i nadzor nad poslovima određivanja zakonodavstva koje se primjenjuje. Također, isto ministarstvo preuzet će poslove koordinatora za cjelokupno područje koordinacije sustava socijalne sigurnosti, s obzirom na činjenicu da i Međuresorna radna skupina za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti djeluje u okviru tog ministarstva.

Nadležna tijela  obvezna su pripremiti prijedloge tzv. deklaracija o davanjima, koje će se donositi na razini ministarstva nadležnog za rad i mirovinski sustav. Riječ je o deklaracijama iz odredbe članka 9. Osnovne uredbe, koje su države članice dužne dostavljati Europskoj komisiji jednom godišnje, a izradu deklaracija koordinirat će Međuresorna radna skupina.

Nadležne ustanove za provedbu uredbi EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti su: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Središnji registar osiguranika.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO) je nadležna ustanova za davanja za starost, invalidska davanja i davanja nadživjelim članovima obitelji te davanja za ozljede na radu i profesionalne bolesti iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, kao i za obiteljska davanja (doplatak za djecu).

HZMO se također određuje kao nadležna ustanova za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje prema uredbama, na osobe koje se kreću kroz više od jedne države članice EU, čije odluke se primjenjuju na sve obveze i prava koje osoba ima u sklopu hrvatskog sustava socijalne sigurnosti. Prvenstveno se propisuje da će HZMO donositi odluku na tiskanici koju je propisala Administrativna komisija za koordinaciju socijalne sigurnosti (sada je to tiskanica A1) u skladu s odredbama Glave II. Osnovne uredbe. Potvrda A1 ima svojstvo rješenja u upravnom postupku. Uz propisanu tiskanicu HZMO će priložiti uputu o pravnom lijeku.
HZMO će, u okviru svojih poslova, pružati administrativnu pomoć nadležnim ustanovama drugih država članica EU, a vodit će i registar o izaslanim osobama.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je nadležna ustanova za davanja za bolest i davanja za majčinstvo i istovjetna davanja za očinstvo te davanja za ozljede na radu i profesionalne bolesti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a Hrvatski zavod za zapošljavanje je nadležna ustanova za davanja za nezaposlenost.

Središnji registar osiguranika (REGOS) je nadležna ustanova i tijelo za vezu za davanja za starost, invalidska davanja i davanja nadživjelim članovima obitelji u okviru mirovinskog osiguranja temeljenog na kapitaliziranoj štednji, a ujedno je i pristupna točka za elektroničku razmjenu podataka između nadležnih ustanova država članica u sustavu socijalne sigurnosti (EU Access Point), kao što je određeno Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 20. siječnja 2011.

Tijelo nadležno za područje doprinosa za obvezna osiguranja u okviru koordinacije sustava socijalne sigurnosti je Ministarstvo financija - Porezna uprava, koja će, kao tijelo nadležno za područje doprinosa za obvezna osiguranja prema nacionalnom zakonodavstvu sudjelovati i u međunarodnom postupku za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti na području određivanja zakonodavstva koje se primjenjuje i povrata doprinosa posredno, preko tijela za vezu nadležnog za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje (Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje).




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Službenik za zaštitu podataka

e-mail:
01/ 4595-064
01/ 4595-293
adresa:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Središnja služba
A. Mihanovića 3
10000 Zagreb
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo:

1528590 Osiguranika - ukupno

1315447  Radnici kod pravnih osoba
108494  Radnici kod fizičkih osoba
60485  Obrtnici
19441  Poljoprivrednici
19647  Samostalne profesionalne djelatnosti
83

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4993  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 13.12.2018.
broj prijava  2099
broj odjava  1841


opširnije

1235084 Korisnika mirovina - ukupno


504194  Korisnici starosnih mirovina
25050 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84035 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
192217  Korisnici prijevremene mirovine
269 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
191456  Korisnici invalidskih mirovina
237863  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

669468 Korisnici mirovina - žene (54,20%)
565616 Korisnici mirovina - muškarci (45,80%)

1:1,24 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.655,49  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2018. (6.195 kn) iznosi 59,01 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 31 godinu.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.387,63 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.323.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo 

155183 korisnika doplatka za djecu za  297081 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 366,82 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 393,99 kn.



 ... arhiva