Hrvatski katolički radio, emisija ARGUMENTI Nacionalnu naknadu dosad dobilo oko 3000 korisnika
18.02.2021.
Nacionalna naknada za starije osobe bila je tema emisije HKR-a "Argumenti", u kojoj su 18. veljače gostovali zamjenik ravnatelja Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja, predsjednik udruge "Kap dobrote" Vinko Franković te Igor Knežević iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Bulaja je naglasio da su glavni uvjeti za dobivanje nacionalne naknade navršenih 65 godina života, cenzus s manje od 800 kuna po članu kućanstva i dvadeset godina kontinuiranog prebivališta u Hrvatskoj prije podnošenja zahtjeva.
Na pitanje o razlici između ranije najavljenih 20000 korisnika i činjenice da je do sada tek nešto više od 3000 korisnika dobilo naknadu, odgovorio je da je brojka od 19700 korisnika projicirana na godišnjoj razini. “Do 31.1. svi zaprimljeni zahtjevi su obrađeni u Zavodu i 3091 korisnik je ostvario pravo, 1507 je nepotpunih zahtjeva, a 2024 nemaju uvjete.”
Knežević je pojasnio da se ne radi o mirovini, nego o naknadi onima koji u životu nisu mogli osigurati prihode za starost. Zato se i ne isplaćuje iz mirovinskog osiguranja, nego iz državnog proračuna. Dodao je, međutim, da je velik problem nedostupnost pravih informacija ciljanoj populaciji. Kako je rekao, “mnogi stariji sugrađani ne da nemaju elektroničke adrese, nego ni računalo, a mnogi ni struju. Kao Sindikat umirovljenika komuniciramo i o tome sa Zavodom, ali sigurno ima prostora za napredak, primjerice osnivanjem mobilnih timova.”
Ističući da mobilni timovi nisu praktično rješenje, jer Zavod ne raspolaže potrebnim financijskim i materijalnim sredstvima ili ljudskim resursima, Bulaja je na suradnju pozvao volontere, mlađe članove obitelji, Caritas i cijelo društvo. Knežević je replicirao da je za projekt nacionalne naknade za 20000 korisnika u proračunu predviđeno 132 milijuna kuna godišnje te da bi novca trebalo biti dovoljno.
Na pitanje pak jesu li korisnici Kapi dobrote informirani o novoj naknadi, predsjednik udruge Vinko Franković naglasio da veći broj njihovih štićenika primaju barem nekakvu mirovinu te će rijetki moći dobiti ovu naknadu. “Ako i bude korisnika koji će dobiti nacionalnu mirovinu, bit će ih malo i bit će im malo.” Citirao je i riječi utemeljitelja udruge p. Antuna Cveka o odgovornosti pojedinaca za stanje u društvu – prvi donose zakone, drugi koriste nepravedne zakone, a treći su oni koji šute na nepravde.
Bulaja je dodao da je nacionalna naknada dugogodišnja tema. “Je li to malo ili puno, pitajmo korisnike. Valja uvažavati sve okolnosti”, naglasio je. Knežević je na isto pitanje rekao da su njihovi članovi u pravilu zadovoljni, jer je to određeni pomak. “To je iznos koji je nevelik, ali bi trebao rasti. Pazilo se da iznos ne bude preblizu najnižoj mirovini od 1041 kune, koju dobivaju oni koji su radili barem petnaest godina.” S obzirom na to da potencijalni korisnici žive u ruralnim područjima i daleko od banaka, predlažu da se opet uvede dostava naknade poštom, ponajviše zbog mogućih manipulacija, za što bi iz proračuna trebalo izdvojiti maksimalno 80 milijuna kuna godišnje. Bulaja je na kraju najavio da će usklađivanja ostalih mirovina s rastom plaća ipak biti, s obzirom da nije bilo inflacije, ali još će se vidjeti koliko će iznositi.
Izvor: Hrvatska katolička mreža
Nacionalna naknada za starije osobe bila je tema emisije HKR-a "Argumenti", u kojoj su 18. veljače gostovali zamjenik ravnatelja Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja, predsjednik udruge "Kap dobrote" Vinko Franković te Igor Knežević iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Bulaja je naglasio da su glavni uvjeti za dobivanje nacionalne naknade navršenih 65 godina života, cenzus s manje od 800 kuna po članu kućanstva i dvadeset godina kontinuiranog prebivališta u Hrvatskoj prije podnošenja zahtjeva.
Na pitanje o razlici između ranije najavljenih 20000 korisnika i činjenice da je do sada tek nešto više od 3000 korisnika dobilo naknadu, odgovorio je da je brojka od 19700 korisnika projicirana na godišnjoj razini. “Do 31.1. svi zaprimljeni zahtjevi su obrađeni u Zavodu i 3091 korisnik je ostvario pravo, 1507 je nepotpunih zahtjeva, a 2024 nemaju uvjete.”
Knežević je pojasnio da se ne radi o mirovini, nego o naknadi onima koji u životu nisu mogli osigurati prihode za starost. Zato se i ne isplaćuje iz mirovinskog osiguranja, nego iz državnog proračuna. Dodao je, međutim, da je velik problem nedostupnost pravih informacija ciljanoj populaciji. Kako je rekao, “mnogi stariji sugrađani ne da nemaju elektroničke adrese, nego ni računalo, a mnogi ni struju. Kao Sindikat umirovljenika komuniciramo i o tome sa Zavodom, ali sigurno ima prostora za napredak, primjerice osnivanjem mobilnih timova.”
Ističući da mobilni timovi nisu praktično rješenje, jer Zavod ne raspolaže potrebnim financijskim i materijalnim sredstvima ili ljudskim resursima, Bulaja je na suradnju pozvao volontere, mlađe članove obitelji, Caritas i cijelo društvo. Knežević je replicirao da je za projekt nacionalne naknade za 20000 korisnika u proračunu predviđeno 132 milijuna kuna godišnje te da bi novca trebalo biti dovoljno.
Na pitanje pak jesu li korisnici Kapi dobrote informirani o novoj naknadi, predsjednik udruge Vinko Franković naglasio da veći broj njihovih štićenika primaju barem nekakvu mirovinu te će rijetki moći dobiti ovu naknadu. “Ako i bude korisnika koji će dobiti nacionalnu mirovinu, bit će ih malo i bit će im malo.” Citirao je i riječi utemeljitelja udruge p. Antuna Cveka o odgovornosti pojedinaca za stanje u društvu – prvi donose zakone, drugi koriste nepravedne zakone, a treći su oni koji šute na nepravde.
Bulaja je dodao da je nacionalna naknada dugogodišnja tema. “Je li to malo ili puno, pitajmo korisnike. Valja uvažavati sve okolnosti”, naglasio je. Knežević je na isto pitanje rekao da su njihovi članovi u pravilu zadovoljni, jer je to određeni pomak. “To je iznos koji je nevelik, ali bi trebao rasti. Pazilo se da iznos ne bude preblizu najnižoj mirovini od 1041 kune, koju dobivaju oni koji su radili barem petnaest godina.” S obzirom na to da potencijalni korisnici žive u ruralnim područjima i daleko od banaka, predlažu da se opet uvede dostava naknade poštom, ponajviše zbog mogućih manipulacija, za što bi iz proračuna trebalo izdvojiti maksimalno 80 milijuna kuna godišnje. Bulaja je na kraju najavio da će usklađivanja ostalih mirovina s rastom plaća ipak biti, s obzirom da nije bilo inflacije, ali još će se vidjeti koliko će iznositi.
Izvor: Hrvatska katolička mreža
