Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju

 

Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju štite prava hrvatskih građana koji su zaposleni ili borave u inozemstvu, kao i članova njihovih obitelji te na temelju njih oni ostvaruju svoja prava na temelju rada, odnosno osiguranja u inozemstvu, a time i na odgovarajuće oblike socijalne sigurnosti (mirovinsko i zdravstveno osiguranje i slično).

Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju, prema Ustavu Republike Hrvatske, dio su unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj su snazi iznad zakona (lex specialis) te prema tome imaju prednost pred domaćim zakonodavstvom.

Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju sa sljedećim državama:

- Australijom
- Bosnom i Hercegovinom
- Crnom Gorom
- Kanadom
- Kanadskom pokrajinom Quebec
- Makedonijom
- Srbijom (SR Jugoslavijom)*
- Turskom

* ovaj ugovor primjenjuje se do sklapanja zasebnih ugovora o socijalnom osiguranju sa Srbijom

Od 1. srpnja 2013., odnosno od dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, dvostrani ugovori s državama članicama Europske unije zamijenjeni su pravnim propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Uredbe (EZ) 883/2004, (EZ) 987/2009, (EZ) 988/2009, (EU) 1231/2010, (EZ) 1244/2010, (EZ) 465/2012) i (EU) 1224/12. To su ugovori sa sljedećih 16 država:

- Austrijom
- Belgijom
- Bugarskom
- Češkom
- Danskom
- Francuskom
- Italijom
- Luksemburgom
- Mađarskom
- Nizozemskom
- Njemačkom
- Poljskom*
- Slovenijom
- Slovačkom
- Švedskom
- Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske

Također, Norveška, Island i Lihtenštajn, kao države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP), primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti u odnosima s Republikom Hrvatskom počevši od 12. travnja 2014. te je od tog dana dvostrani ugovor o socijalnom osiguranju s Norveškom zamijenjen tim uredbama, dok je ugovor sa Švicarskom Konfederacijom navedenim uredbama zamijenjen od 1. siječnja 2017.

Iz dvostranih međunarodnih ugovora s ovim državama ostaje na snazi Dodatni protokol uz Konvenciju s Poljskom, a u Prilogu II. Uredbe 883/04 Republika Hrvatska je uvrstila i sljedeće odredbe bilateralnih ugovora koje ostaju na snazi nakon 1. srpnja 2013.:

Bugarska – Hrvatska
Članak 35. stavak 3. Ugovora o socijalnom osiguranju od 14. srpnja 2003. ( razdoblja osiguranja navršena na teritoriju ugovornih strana do 31. prosinca 1957. terete onu ugovornu stranu na čijem je teritoriju dana 31.12.1957. bilo prebivalište zainteresirane osobe).

Njemačka – Hrvatska
Članak 41. Ugovora o socijalnom osiguranju od 24. studenog 1997. (reguliranje prava stečenih do 1. siječnja 1956. prema sustavu socijalnog osiguranja druge države ugovornice); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

Hrvatska – Italija
a) Sporazum između Jugoslavije i Italije o reguliranju međusobnih obaveza iz socijalnog osiguranja u vezi s paragrafom 7 Priloga XIV Ugovora o miru, sklopljen 5. veljače 1959. razmjenom nota (uzimanje u obzir razdoblja osiguranja navršena do 18. prosinca 1954.) primjena ostaje ograničena na osobe obuhvaćene tim Sporazumom;

b) Članak 44. stavak 3. Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Republike Italije od 27. lipnja 1997., koji se tiče bivše Zone B Slobodnog teritorija Trsta (uzimanje u obzir razdoblja osiguranja navršena do 5. listopada 1956.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su obuhvaćene tim Ugovorom.

Hrvatska – Mađarska
Članak 43. stavak 6. Ugovora o socijalnom osiguranju od 8. veljače 2005. ( razdoblja osiguranja navršena do 29. svibnja 1956. uzimaju se na teret one države ugovornice  na čijem je području dana 29. svibnja 1956. dotični osiguranik prebivao).

Hrvatska – Austrija
Članak 35. Ugovora o socijalnom osiguranju od 16.siječnja 1997. (preuzimanje razdoblja osiguranja navršena do 1. siječnja 1956.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

Hrvatska – Slovenija
Članak 35. stavak 3. Sporazuma o socijalnom osiguranju od 28. travnja 1997. (uzimanje u obzir razdoblja u uvećanom trajanju prema zakonodavstvu bivše zajedničke države);
Članci 36. i 37. Sporazuma o socijalnom osiguranju od 28. travnja 1997. (prava stečena do 8. listopada 1991. ostaju obveza  države ugovornice koja ih je priznala. Mirovine koje su priznate u razdoblju od 8. listopada 1991. do stupanja na snagu ovog Sporazuma, uračunavanjem razdoblja osiguranja navršena u drugoj državi ugovornici do 31. siječnja 1998, podliježu ponovnom određivanju).

Pravni propisi o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuju se i s ostalim članicama Europske unije, s kojima Republika Hrvatska nije imala zaključene dvostrane ugovore socijalnom osiguranju:

- Ciprom
- Estonijom
- Finskom
- Grčkom
- Irskom
- Latvijom
- Litvom
- Maltom
- Portugalom
- Rumunjskom
- Španjolskom

 

Javni imenik europskih ustanova socijalne sigurnosti možete naći na adresi:

http://ec.europa.eu/employment_social/social-security-directory/welcome.seam?langId=hr

U tijeku su pregovori za sklapanje ugovora o socijalnom osiguranju s Argentinom, Čileom, Novim Zelandom i Srbijom.


Brošure
- Pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu u Republici Hrvatskoj prema zakonu o mirovinskom osiguranju - listopad 2016. (pdf, 650 kb)
- Überblick über die anspruchsvoraussetzungen für die rente in Kroatien nach dem rentenversicherungsgesetz - listopad 2016. (pdf, 573 kb)
- Overview of the pension qualifying conditions in Croatia according to the act on pension insurance - listopad 2016. (pdf, 456 kb)
- Les conditions pour la réalisation des droits ŕ la pension en République de Croatie selon la loi sur l'assurance pensions - listopad 2016. (599 kb)
- I requisiti per la realizzazione dei diritti alla pensione nella Repubblica di Croazia secondo la legge sull'assicurazione pensioni - listopad 2016. (497 kb)


Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za prosinac  2016.
(u siječnju 2017.)

U Zavodu je bilo:

1440188 Osiguranika - ukupno

1231143  Radnici kod pravnih osoba
106130  Radnici kod fizičkih osoba
56558  Obrtnici
19633  Poljoprivrednici
20383  Samostalne profesionalne djelatnosti
172  Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6169  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 21.02.2017.
broj prijava  2113
broj odjava  1410


opširnije

1233375 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:

* Od obrade mirovina za prosinac 2016. (isplata u siječnju 2017.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u  (Zakon o mirovinskom osiguranju - N.N. 157/13) obustavljena je isplata mirovina za 1535 korisnika (31 korisnik mirovine s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 1504 korisnika u inozemstvu) te je dodatno obustavljena isplata za 497 korisnika zbog nedostavljenih potvrda o životu.

507201 Korisnici starosnih mirovina
14794 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
86436 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
179935 Korisnici prijevremene mirovine
161 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
201568 Korisnici invalidskih mirovina
243280 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

 669277 Korisnici mirovina - žene (54,26%)
564098 Korisnici mirovina - muškarci (45,74%)

1:1,17 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.437,32 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za studeni 2016. (5.805kn) iznosi 59,21%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 2.177,70 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.085.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za prosinac 2016.
(u siječnju 2017.)

U Zavodu je bilo 

172 238 korisnika doplatka za djecu za 322 870 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,44 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 370,13 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 122.000.000 kn.

 ... arhiva