HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

Donesen je novi zakon kojim su uređena prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/17- u nastavku teksta: ZOHBDR), koji je stupio je na snagu 14. prosinca 2017. 
Odredbe ZOHBDR-a koje uređuju prava iz mirovinskog osiguranja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji i prava iz mirovinskog osiguranja pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji stupaju na snagu 1. siječnja 2019., a odredbe kojima je uređeno pravo na najnižu mirovinu stupile su na snagu 1. ožujka 2018.
 
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji pod uvjetima određenim ovim Zakonom mogu ostvariti sljedeća prava iz mirovinskog osiguranja:
a)      pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu
b)      pravo na invalidsku mirovinu
c)      prava na temelju preostale radne sposobnosti
c)      pravo na obiteljsku mirovinu
d)      pravo na najnižu mirovinu
d)      pravo na staž osiguranja ili poseban staž 
 
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je pripadnik Oružanih snaga R Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga), pripadnik naoružanih odredba Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora u razdoblju do 31. prosinca 1991. i to:
1.) koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., a
2.) koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka, ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
 
Status hrvatskog branitelja stječe i pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji 
je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a
  • koji je pritom u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.umro,
  • koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
  • koji je nestao u tom razdoblju bez obzira na broj dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
 
Umrli hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, bez obzira na uzrok smrti.
 
Zatočeni hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bio zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu.
 
Nestali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je je nestao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Status hrvatskog branitelja dokazuje se potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove (članak 3. stavak 4. ZOHBDR).
 
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je i osoba kojoj je priznat status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida (HRVI) iz Domovinskog rata i koji je u trenutku stupanja na snagu ZOHBDR-a na redovitoj isplati osobne invalidnine s priznatim statusom HRVI iz Domovinskog rata i ostvaruje ista prava.
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je i svaka osoba koja je bila pripadnik borbenih postrojbi, čiji su članovi obitelji, temeljem njegova smrtnog stradavanja u trenutku stupanja na snagu novoga ZOHBDR-a na redovitoj isplati obiteljske invalidnine.

Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20%  zbog: rane ili ozljede koju je  zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, zatočeništva u neprijateljskom zatvoru, logoru ili drugom  neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj koji je sudjelovao u obrani suvereniteta R Hrvatske najmanje 100 dana, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992.
Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj koji je sudjelovao u obrani suvereniteta R Hrvatske najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992., ili najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. ako nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnoga roka. Dragovoljac iz Domovinskog rata, je i zatočeni ili nestali hrvatski branitelj te smrtno stradali hrvatski branitelj koji je poginuo u obrani suvereniteta R Hrvatske ili je ubijen prilikom zatočenja ili u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu ,koji je umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta R Hrvatske, koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u vezi s obranom suvereniteta R Hrvatske i koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992. godine, ako je njegovo sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske iznosilo najmanje 100 dana , a započelo je najkasnije 8. listopada 1991. godine, odnosno ako je njegovo sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske iznosilo najmanje 30 dana, a započelo je najkasnije 16. prosinca 1991. ako nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnoga roka .
 
Evidencije o priznatim statusima dragovoljca iz Domovinskog rata vodi Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova i o tome izdaje potvrdu.
 
Status HRVI iz Domovinskog rata, radi ostvarivanja prava iz ZOHBDR-a, utvrđuje rješenjem u upravnom postupku Ministarstvo branitelja, na temelju pisanog zahtjeva hrvatskoga branitelja, nakon nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva.

Smrtno stradali hrvatski branitelji iz Domovinskog rata je hrvatski branitelji koji je:
-poginuo u obrani suvereniteta R Hrvatske u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
- ubijen pri zatočenju u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu
- umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta R Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997.
- umro od posljedica bolesti,  pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta R Hrvatske čiji su članovi obitelji podnijeli zahtjev za ostvarivanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (Narodne novine, broj 137/09)
- izvršio samoubojstvo kao posljedice psihičke bolesti, uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta R Hrvatske do dana stupanja na snagu ovog Zakona (14. prosinca 2017.)
 - umro kao hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili je  umro od bolesti koja  je nastala kao posljedica oštećenja organizma zbog rane ili ozljede na temelju koje mu je priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe po toj osnovi do stupanja na snagu ZOHBDR-a.

Državljani Republike Hrvatske, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji  i prema ovom Zakonu.
Pripadnici HVO mogu pod uvjetom da su bili pripadnici borbenog sektora HVO ( pripadnik Hrvatskog vijeća obrane i policije Hrvatskog vijeća obrane koji je sudjelovao o oružanom otporu i djelovao u izravnoj vezi s pružanjem otpora u obrani suvereniteta od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1996.), ostvariti pravo na invalidsku mirovinu, odnosno ako je osoba od koje se izvodi pravo bila pripadnik borbenog sektora, članovi obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu.
 
a) Starosna mirovina
 
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu mirovinu pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, i 115/18 - ZOMO) – ako ZOHBDR pojedino pitanje nije uredio drugačije.
 
ZOHBDR propisuje uvjete sniženja dobne granice hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora na način da se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu propisanu Zakonom o mirovinskom osiguranju snižava.
  • za četiri mjeseca ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru sudjelovao od 100 dana do pet mjeseci
  • za po jedan mjesec za svaki mjesec sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru sudjelovao više od pet mjeseci
 
b) Prijevremena starosna mirovina
 
Uvjeti za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu hrvatski branitelj, pripadnik borbenog sektora ostvaruje prema odredbama ZOMO-a ali se polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje na način da se polazni faktor za starosnu mirovinu iz članka 85. stavka 1. točke 4. ZOMO-a smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu ovisno o dužini mirovinskog staža. S navršenih 35 godina staža polazni faktor smanjuje se za 0,34% po mjesecu, s navršenih 36 godina staža za 0,32% po mjesecu, s navršenih 37godina staža za 0,30% po mjesecu, s navršenih 38 godina staža za 0,25% po mjesecu, s navršenih 39 godina staža za 0,15% po mjesecu i s navršenih 40 i više godina staža za 0,10% po mjesecu.
 
c) Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika
 
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje prema ZOMO-u, ali im se vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koje im se računa kao staž osiguranja ili kao poseban staž u dvostrukom trajanju, uračunava kao staž osiguranja za uvjete staža osiguranja propisane za stjecanja prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika iz članka 35. ZOMO-a (60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju).
 
Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, pripadnicima borbenog sektora, koji ostvare pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovnu zbog stečaja poslodavca, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Povećanje osobnog boda iznosi od 0,5% (do 30 dana sudjelovanja) do najviše 30% (za 1441 i više dana sudjelovanja), a dragovoljcu iz Domovinskog rata se na postotak predviđen za broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu dodaje 10%.
 
d) Invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad  i invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti
 
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata sa trajno utvrđenim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida ( HRVI iz Domovinskog rata), kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom  logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na invalidsku mirovinu.
 
Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti (tzv. kumulirana mirovina).
 
Za dio invalidnosti izvan veze s obranom suvereniteta Republike Hrvatske mora biti ispunjen uvjet pokrivenosti jedne trećine radnog vijeka mirovinskim stažem.
 
Svota mirovine HRVI iz Domovinskog rata izračunava se (prema formuli propisanoj ZOMO-om) tako da se utvrđeni osobni bod pomnoži s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. Osobni bod izračunava se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s polaznim faktorom i s mirovinskim stažem.

Vrijednosni bod za određivanje invalidske mirovine HRVI  iz Domovinskog rata, utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice (plaće) za čin ili ustrojbeno mjesto i zvanje HRVI iz Domovinskog rata, za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu (određuje se prema plaći samo iz jedne godine).

Polazni faktor iznosi:
- 1,50 - za invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata
- 1,85 - za invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata pripadnike gardijske postrojbe i specijalne policije u Domovinskom ratu i invalidske mirovine dragovoljca HRVI iz Domovinskog rata.

Mirovinski faktor 
-korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i zbog profesionalne nesposobnosti za rad nastale zbog uzroka u vezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti mirovina se ne obustavlja, a mirovinski faktor iznosi 0,6667
-korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i zbog opće nesposobnosti za rad nastale djelomično ili u potpunosti  u vezi s obranom suvereniteta RH za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti manje od 3,5 sata dnevno  mirovina se ne obustavlja, a mirovinski faktor iznosi 1,0
Napomena:
Korisnici invalidske mirovine  ako je uzrok u cijelosti ili djelomično u vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ne podliježu kontrolnom pregledu zbog zaposlenja.

Osobni bodovi
Dobivaju se množenjem prosječnih vrijednosnih bodova i mirovinskog staža od 40 godina te se, kao i za policijske službenike i djelatne vojne osobe, povećavaju za 45%.
 
Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Povećanje osobnog boda iznosi od 0,5% (do 30 dana sudjelovanja) do najviše 30% (za 1441 i više dana sudjelovanja), a dragovoljcu iz Domovinskog rata se na postotak predviđen za broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu dodaje 10%.
 
Korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata (nezaposlenih) koji su pravo ostvarili prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u prevodi se to pravo po službenoj dužnosti na starosnu mirovinu u jednakom iznosu i to s prvim danom mjeseca nakon mjeseca u kojem je korisnik navršio starosnu dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu predviđenu ZOMO-om, ali uz smanjenje dobne granice prema  ZOHBDR-a.
Prevedena mirovina ne može biti niža od najniže mirovine, uz uvjeti od  najmanje 100 dana provedenih  u borbenom sektoru.
e) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju
 
-stječe hrvatski branitelj kod kojega postoji preostala radna sposobnost iz članka 39. stavka 2. ZOMO-a prije navršene 53 godine života
-hrvatski branitelj koji  je ostvario pravo na profesionalnu rehabilitaciju  ima pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti najduže  24 mjeseca nakon završene profesionalne rehabilitacije uz uvjet  da se u roku od 30 dana prijavio HZZ-u radi zapošljavanja i da redovito prijavljuje
-gubi pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako odbije stupiti na odgovarajući posao za koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom.
 
RAD UZ MIROVINU
 
Korisnici starosne mirovine
Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata korisnicima starosne mirovine koji  su ostvarili starosnu mirovinu prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u mirovina se ne obustavlja niti smanjuje ako su
  • nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili
  • se tijekom korištenja prava na mirovinu zaposle do polovice punog radnog vremena
 
Korisnici invalidske mirovine
-korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i zbog profesionalne nesposobnosti za rad nastale zbog uzroka u vezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti mirovina se ne obustavlja, a mirovinski faktor iznosi 0,6667
-korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i zbog opće nesposobnosti za rad nastale djelomično ili u potpunosti  u vezi s obranom suvereniteta RH za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti manje od 3,5 sata dnevno  mirovina se ne obustavlja, a mirovinski faktor iznosi 1,0
 
f) Obiteljska mirovina
 
Obiteljsku mirovinu prema ZOPHBDR-u mogu ostvariti članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi uže obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i
članovi uže obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
 
  1. članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
 
-bračni/izvanbračni drug stječe pravo na obiteljsku mirovinu  stječe kada navrši 40 godina života, a roditelji kada navrše 50 godina
-djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog školovanja do navršene 26. godine života, a nakon završetka ili prekida redovitog školovanja, ako su nezaposlena ili nisu na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, produžuje im se to pravo u trajanju od najduže 12 mjeseci, ali najkasnije od kada navrše 26 godina života. 
 
Članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja  stječu pravo na obiteljsku mirovinu na temelju izvršnog rješenja o priznatom statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja.
 
b) članovi uže obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata korisnika  prava na doplatak za pomoć i njegu druge osobe do smrti, koji je umro zbog bolesti ili ozljede izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske
 
- bračni/izvanbračni drug stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 40 godina života
-djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog školovanja do navršene 26. godine života, a nakon završetka ili prekida redovitog školovanja, ako su nezaposlena ili nisu na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa , produžuje im se to pravo u trajanju od najduže 12 mjeseci, ali najkasnije od kada navrše 26 godina života. 
 
c) članovi uže obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
 
-bračni/izvanbračni drug stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života uz uvjet navršenih 40 godina života u trenutku smrti hrvatskog branitelja odnosno HRVI iz Domovinskog rata
- djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog školovanja do navršene 26. godine života, a nakon završetka ili prekida redovitog školovanja, ako su nezaposlena ili nisu na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa , produžuje im se to pravo u trajanju od najduže 12 mjeseci, ali najkasnije od kada navrše 26 godina života. 
 
Članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji primaju mjesečnu naknadu u iznosu obiteljske mirovine, nakon identifikacije ili pravomoćnosti rješenja o proglašenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim ostvaruju obiteljsku mirovinu u iznosu koji ne može biti manji od zadnje ostvarene mjesečne naknade u iznosu obiteljske mirovine.

Obiteljska mirovina određuje se na isti način kao i invalidska mirovina, s tim da se razlikuje vrijednost polaznog i mirovinskog faktora u pojedinim slučajevima:

Polazni faktor za obiteljsku mirovinu članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja  iznosi:
- 1,50 – za obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata 
- 1,90 – za obiteljsku mirovinu nakon smrti  osiguranika smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata te dragovoljca iz Domovinskog rata

Mirovinski faktor 
 
a) za obiteljsku mirovinu članova uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iznosi:
- 1,0 - ako pripada bračnom/izvanbračnom drugu i djetetu, ili samo djetetu hrvatskog branitelja
- 1,0 - ako pripada samo za oba roditelja
- 1,0 - za mirovinu bračnog ili izvanbračnog druga i roditelje
- 0,8 - ako pripada samo bračnom/izvanbračnom drugu, odnosno samo jednom roditelju
- za svako dijete mirovinski faktor povećava se za 0,1.
 
b) za obiteljsku mirovinu članova uže obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata korisnika  prava na doplatak za pomoć i njegu druge osobe do smrti, koji je umro zbog bolesti ili ozljede izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske i  umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata iznosi:
 - 0,7 ako pripada samo bračnom/ izvanbračnom drugu odnosno samo djetetu
 - 0,1 povećanje za jedno dijete
 - 0,2 povećanje za dvoje djece
 - 0,3 povećanje za troje djece ili
 - 0,4 povećanje za četvero ili više djece.

NAJNIŽA MIROVINA 
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i član obitelji umrlog branitelja koji ima priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora od najmanje 100 dana može ostvariti najnižu mirovinu ako je mirovina prema navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama za vrijeme radnog vijeka  niža od najniže mirovine.
Osnovica za određivanje najniže mirovine prema ZOHBDR-u iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama R Hrvatske u 2016. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku te iznosi 2558,25 kn i povećava se za broj dana sudjelovanja u borbenom sektoru, i to za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice, odnosno za 0,4989 kn, za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Proračunska osnovica  određena je propisom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna Republike Hrvatske. 
Hrvatskim braniteljima koji su bili korisnici najniže mirovine ostvarene  prema prijašnjem ZOPHBDR-u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je po  službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, počevši od 1. ožujka 2018. odredio novi iznos najniže mirovine prema odredbama novog ZOHBDR-a, ako je to za hrvatskog branitelja povoljnije.
 
Pravo na najnižu mirovinu ima i hrvatski branitelj koji je navršio uvjete životne dobi za starosnu mirovinu prema ZOMO-u, a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za  starosnu mirovinu uz uvjet da je najmanje 100 dana proveo kao pripadnik borbenog sektora.
 
Smanjenje mirovina hrvatskih branitelja

Od 1. srpnja 2010., prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, smanjene su mirovine branitelja za 10%, osim mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kn i mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100% i obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, osim sukorisničkih dijelova ovih mirovina koji pripadaju djeci koja su rođena u braku ili izvan braka s drugim roditeljem, odnosno udovici, a od 1. siječnja 2014. mirovina je smanjena za još 10% prema Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s tim da smanjena svota mirovine ne može iznositi manje od 5.000,00 kuna mjesečno.


 
Smanjenju mirovina ne podliježu:
 
–mirovine u mjesečnoj svoti do 5.000,00 kuna
– mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida s oštećenjem organizma od 100%
– obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, osim sukorisničkih dijelova ovih mirovina koji pripadaju djeci koja su rođena u braku ili izvan braka s drugim roditeljem, odnosno udovici
– obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
– obiteljske mirovine udovica koje su sukorisnice tih mirovina s djecom smrtno stradalih hrvatskih branitelja.

Smanjenje mirovina koje se provodilo od 1. siječnja 2014. prema Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju u visini od 10%, od 1. listopada 2017. više se ne provodi, u skladu s Odlukom o prestanku smanjenja mirovina odnosno dodatka mirovini.



 


Online usluge

Postavite pitanje

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za srpanj 2019.
(u kolovozu 2019.)

U Zavodu je bilo:

1600405 Osiguranika - ukupno

1364748  Radnici kod pravnih osoba
124928  Radnici kod fizičkih osoba
67769  Obrtnici
19229  Poljoprivrednici
18925  Samostalne profesionalne djelatnosti
89

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4717  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 22.08.2019.
broj prijava  1 437
broj odjava  1 281


opširnije

1240429 Korisnika mirovina - ukupno


506175  Korisnici starosnih mirovina
30179 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84501 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske 1
197674  Korisnici prijevremene mirovine
299 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
184606  Korisnici invalidskih mirovina 1
236995  Korisnici obiteljskih mirovina


1Primjena čl. 175. st. 7. i čl. 58. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18 i 115/18)  te primjena članka 36. i članka 202.  Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) za korisnike kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema spomenutom Zakonu.

opširnije

669978 Korisnici mirovina - žene (54,01%)
570451 Korisnici mirovina - muškarci (45,99%)

1:1,29 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.712,65  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za lipanj 2019. (6.470 kn) iznosi 57,38 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.537,91 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.377.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za srpanj 2019.
(u kolovozu 2019.)

U Zavodu je bilo 

153937 korisnika doplatka za djecu za  301415 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,51 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 381,34 kn.



 ... arhiva