Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

 Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ( u nastavku teksta: ZOPHBDR), koji je u primjeni od 1. siječnja 2005., osiguravanju se sljedeća prava iz mirovinskog osiguranja:

a)      pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu

b)      pravo na invalidsku mirovinu (zbog opće nesposobnosti za rad i zbog profesionalne nesposobnosti za rad) 
c)       pravo na obiteljsku mirovinu
d)      pravo na najnižu mirovinu
e)      pravo na staž osiguranja ili posebni staž. 

 
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je dragovoljac i pripadnik Oružanih snaga R Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) te pripadnik Narodne zaštite , uz uvjet da je u njima proveo najmanje 5 mjeseci do 24. prosinca 1991.) koji je organizirano sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. Službene evidencije o priznatim statusima hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata vodi Ministarstvo obrane, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova i o tome izdaje potvrdu .

Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj koji je sudjelovao u obrani suvereniteta R Hrvatske najmanje 100 dana, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992., odnosno koji je sudjelovao u obrani suvereniteta R Hrvatske najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992., ako nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnoga roka (npr. žene, malodobne osobe, odnosno osobe nesposobne za vojnu službu, odnosno osobe koje nisu imale vojni raspored). Dragovoljac iz Domovinskog rata, je i zatočeni ili nestali hrvatski branitelj te smrtno stradali hrvatski branitelj koji je poginuo u obrani suvereniteta R Hrvatske ili je ubijen prilikom zatočenja ili u neprijateljskom logoru, koji je umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta R Hrvatske, koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u vezi s obranom suvereniteta R Hrvatske i koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992. godine, ako je njegovo sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske iznosilo najmanje 100 dana , a započelo je najkasnije 8. listopada 1991. godine, odnosno ako je njegovo sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske iznosilo najmanje 30 dana, a započelo je najkasnije 16. prosinca 1991. i ako nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnoga roka (npr. žene, malodobne osobe, odnosno osobe nesposobne za vojnu službu, odnosno osobe koje nisu imale vojni raspored).

Službene evidencije o priznatim statusima dragovoljca iz Domovinskog rata vodi Ministarstvo obrane, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova i o tome izdaje potvrdu.

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je i osoba kojoj je utvrđen status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida (HRVI iz Domovinskog rata) kojemu je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno zbog bolesti, a bolest je pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti kao neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, odnosno kojemu je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio kao zatočenik u zatvoru, odnosno neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu, s tim da se smatra da je oštećenje organizma zatočenika u neprijateljskom logoru najmanje 20%.

Prava HRVI iz Domovinskog rata, koja su uređena ZOPHBDR-om, ostvaruju i osobe koje nemaju status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i to pripadnici medicinskog osoblja, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, članovi posade brodova trgovačke mornarice te druge osobe kojima je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede, odnosno zatočenja u logoru, a koje su zadobili pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti prema nalogu tijela državne vlasti R Hrvatske u obrani suvereniteta R Hrvatske.
Status HRVI iz Domovinskog rata, radi ostvarivanja prava iz ZOPHBDR-a, utvrđuje rješenjem u upravnom postupku Ministarstvo branitelja, na temelju pisanog zahtjeva hrvatskoga branitelja, nakon nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva.

Zatočenim ili nestalim hrvatskim braniteljem smatra se hrvatski branitelj koji je zatočen u neprijateljskom logoru ili zatvoren najmanje tri dana ili je nestao u Domovinskom ratu.

Smrtno stradali hrvatski branitelji iz Domovinskog rata jesu hrvatski branitelji koji su:
 

- poginuli u obrani suvereniteta R Hrvatske (u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.)
- ubijeni pri zatočenju ili u logoru
- umrli od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta R Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997.
- umrli od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta R Hrvatske, do 31. prosinca 1997.
- počinili samoubojstvo kao posljedice psihičke bolesti, uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta R Hrvatske, a medicinska dokumentacija da je samoubojstvo hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske jest dokumentacija koju je izdala zdravstvena ustanova, liječnička ordinacija ili načelnik ratnog saniteta postrojbe koja potječe iz vremena njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta R Hrvatske ili iz razdoblja deset godina nakon prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta, a iznimno i nakon tog roka ako je vještačenjem stručnog tima u zdravstvenoj ustanovi utvrđenoda je psihička bolest moguća posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta R Hrvatske
- umrli od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta R Hrvatske, a do smrti su imali priznati status HRVI I. skupine s pravom na doplatak na njegu i pomoć druge osobe.
 

Status smrtno stradalih osoba ima i medicinsko osoblje, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, članovi posade trgovačkih brodova i drugi koji su u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti poginuli, ubijeni pri zatočenju ili u neprijateljskom logoru ili su umrli od posljedica rana ili ozljeda zadobivenih pri obavljanju tih dužnosti.

Status smrtno stradalog hrvatskog branitelja, odnosno činjenica da je hrvatski branitelj ranjen, ozlijeđen ili smrtno stradao u okolnostima obrane suvereniteta R Hrvatske, odnosno da je zatočen ili nestao u okolnostima obrane suvereniteta R Hrvatske dokazuje se samo pisanim dokaznim sredstvima koja izdaju nadležna tijela Oružanih snaga R Hrvatske, nadležna tijela Ministarstva obrane, policijske uprave Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno nadležna tijela uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja.

 

a) Starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina i invalidska mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
 

Hrvatski branitelji koji ostvare pravo na mirovinu prema ZOMO-u na temelju mirovinskog staža kraćeg od 40 godina, mirovina se povećava ovisno o razdoblju provedenom u Domovinskom ratu - hrvatskom branitelju do 12 mjeseci mirovina se povećava za 10%, od 12 do 24 mjeseca za 15%,  od 24 do 36 mjeseci za 20%, od 36 do 48 mjeseci za 25%, od 48 i više mjeseci za 30% te dragovoljcu iz Domovinskog rata za 30%. Povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju 40 godina mirovinskog staža. Pravo na navedeno povećanje mirovine imaju i korisnici obiteljske mirovine nakon smrti branitelja.

 

b) Invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad i invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad
 

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata s utvrđenim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida ( HRVI iz Domovinskog rata), kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojega je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta R Hrvatske ima pravo na invalidsku mirovinu  zbog opće nesposobnosti za rad i invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad. HRVI iz Domovinskog rata, kod kojega je opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad uzrokovana djelomično zbog posljedica ranjavanja, bolesti ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta R Hrvatske, a djelomično izvan tih okolnosti, određuje se tzv. kumulirana invalidska mirovina, u razmjernim dijelovima, u postotku u kojem na ukupnu invalidnost (profesionalnu ili opću nesposobnost za rad) utječe pojedini uzrok invalidnosti.

Svota mirovine HRVI iz Domovinskog rata izračunava se (prema formuli propisanoj ZOMO-om) tako da se utvrđeni osobni bod pomnoži s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. Osobni bod izračunava se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s polaznim faktorom i s mirovinskim stažem.

Prosječni vrijednosni bod za određivanje invalidske mirovine HRVI  iz Domovinskog rata, utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice (plaće) za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu (određuje se prema plaći samo iz jedne godine).

Polazni faktor iznosi:
- 1,50 - za invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata
- 1,85 - za invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata, pripadnike gardijske postrojbe i specijalne policije u Domovinskom ratu i invalidske mirovine dragovoljca HRVI iz Domovinskog rata.

Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad iznosi 1,0.
Za zaposlene korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad kojima je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bolest iznosi 0,5.

Osobni bodovi, kao i za policijske službenike i djelatne vojne osobe, povećavaju se za 45%.

Kumulirana mirovina sastoji se od razmjernog dijela mirovine utvrđenog prema ZOPHBDR-u i  razmjernog dijela mirovine utvrđenog prema ZOMO-u, za dio invalidnosti nastale zbog uzroka koji nisu u vezi s okolnostima obrane suvereniteta R Hrvatske.

 

c) Obiteljska mirovina

 

Obiteljsku mirovinu prema ZOPHBDR-u mogu ostvariti članovi obitelji s utvrđenim statusom smrtno stradalog branitelja čija je smrt prouzročena ranjavanjem, ozljedom, bolešću, pogoršanjem odnosno pojavom bolesti zadobivenoj u obrani suvereniteta RH.

Obiteljska mirovina određuje se na isti način kao i invalidska mirovina, s tim da se razlikuje vrijednost polaznog i mirovinskog faktora u pojedinim slučajevima:
Polazni faktor za obiteljsku mirovinu iznosi:

- 1,50 – za obiteljsku mirovinu nakon smrti branitelja
- 1,90 – za obiteljsku mirovinu nakon smrti branitelja pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije te dragovoljca iz Domovinskoga rata.


Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu, ovisno kojem članu obitelji pripada mirovina, iznosi:

- 1,0 - ako pripada bračnom drugu i djetetu, ili samo djetetu hrvatskog branitelja
- 1,0 - ako pripada samo za oba roditelja
- 0,8 - ako pripada samo bračnom drugu, odnosno samo jednom roditelju
- za svako sljedeće dijete mirovinski faktor povećava se za 0,1.
 


d) Najniža mirovina

 

Hrvatski branitelj i član obitelji umrlog branitelja koji ima priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta R Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora od najmanje 100 dana može ostvariti najnižu mirovinu za branitelje ako je mirovina prema navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama za vrijeme radnog vijeka  manja od najniže.
 

Najniža mirovina određuje se u visini od 45%  prosječne neto plaće u RHrvatskoj iz prethodne godine.

Pravo na najnižu mirovinu ima i branitelj koji je navršio 65 (muškarac), odnosno 60 (žena) godina života, a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za  starosnu mirovinu prema ZOMO-u.

Smanjenje mirovina hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

Od 1. srpnja 2010., prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, smanjene su mirovine branitelja za 10%, osim mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kn i mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100% i obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, osim sukorisničkih dijelova ovih mirovina koji pripadaju djeci koja su rođena u braku ili izvan braka s drugim roditeljem, odnosno udovici, a od 1. siječnja 2014. mirovina je smanjena za još 10% prema Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s tim da smanjena svota mirovine ne može iznositi manje od 5.000,00 kuna mjesečno.
Smanjenju mirovina ne podliježu:
– mirovine u mjesečnoj svoti do 5.000,00 kuna
– mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida s oštećenjem organizma od 100%
– obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, osim sukorisničkih dijelova ovih mirovina koji pripadaju djeci koja su rođena u braku ili izvan braka s drugim roditeljem, odnosno udovici
– obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
– obiteljske mirovine udovica koje su sukorisnice tih mirovina s djecom smrtno stradalih hrvatskih branitelja.


 


Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za kolovoz 2017.
(u rujnu 2017.)

U Zavodu je bilo:

1525489 Osiguranika - ukupno

1291876  Radnici kod pravnih osoba
126370  Radnici kod fizičkih osoba
62184  Obrtnici
19542  Poljoprivrednici
20025  Samostalne profesionalne djelatnosti
110

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5382  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 18.10.2017.
broj prijava  2051
broj odjava  2470


opširnije

1231109 Korisnika mirovina - ukupno


503892 Korisnici starosnih mirovina
18245 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85290 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
184091 Korisnici prijevremene mirovine
203 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
197838 Korisnici invalidskih mirovina
241550 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

667372 Korisnici mirovina - žene (54,20%)
563737 Korisnici mirovina - muškarci (45,80%)

1:1,24 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.509,30 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za srpanj 2017. (5.905 kn) iznosi 59,43%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 2.226,91 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.222.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za kolovoz 2017.
(u rujnu 2017.)

U Zavodu je bilo 

155 455 korisnika doplatka za djecu za 298 871djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 374,00 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 384,41 kn.



 ... arhiva