Mirovine

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

• pravo na starosnu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu
• pravo na invalidsku mirovinu
• prava na temelju preostale radne sposobnosti
• pravo na obiteljsku mirovinu
• pravo na najnižu mirovinu
• pravo na staž osiguranja ili poseban staž. 

 
Status hrvatskog branitelja dokazuje se potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
 

Starosna mirovina

 
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu mirovinu pod uvjetom i na način propisan ZOMO-om ako ZOHBDR-om pojedino pitanje nije uređeno drugačije.
 
ZOHBDR propisuje uvjete sniženja dobne granice hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora tako da se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu, propisana ZOMO-om, snižava:

• za četiri mjeseca ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru sudjelovao od 100 dana do pet mjeseci
• za po jedan mjesec za svaki mjesec sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru sudjelovao više od pet mjeseci.

Prijevremena starosna mirovina 

Uvjeti za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu hrvatski branitelj, pripadnik borbenog sektora ostvaruje prema odredbama ZOMO-a, ali se polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika za 0,2 % po mjesecu.
Korisnicima prijevremene starosne mirovine ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2019. do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOHBDR-a (31. kolovoza 2021). koja je određena primjenom polaznog faktora sukladno članku 26. stavku 3. ZOHBDR-a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je po službenoj dužnosti ponovno odredio prijevremenu starosnu mirovinu bez donošenja rješenja ako je to za korisnika bilo povoljnije.
 

Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika

 
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnik borbenog sektora pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruju prema ZOMO-u, ali im se vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koje im se računa kao staž osiguranja ili kao poseban staž u dvostrukom trajanju, uračunava kao staž osiguranja za uvjete staža osiguranja propisane za stjecanja prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (60 godina života i 41 godinu staža osiguranja).
 
Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, pripadnicima borbenog sektora, koji ostvare pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Povećanje osobnog boda iznosi od 0,5% (do 30 dana sudjelovanja) do najviše 30% (za 1441 i više dana sudjelovanja), a dragovoljcu iz Domovinskog rata se na postotak predviđen za broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu dodaje 10%.

 

Invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad  i invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti

 
Pravo na invalidsku mirovinu ima hrvatski branitelj iz Domovinskog rata s trajno utvrđenim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom  logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
 
Hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolešću, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomično bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti.
 
Za dio invalidnosti koji nije u vezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske mora biti ispunjen uvjet pokrivenosti jedne trećine radnog vijeka mirovinskim stažem.
 
Svota mirovine HRVI iz Domovinskog rata izračunava se tako da se utvrđeni osobni bod pomnoži s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. Osobni bod izračunava se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s polaznim faktorom i s mirovinskim stažem.

Korisnici invalidske mirovine, ako je uzrok u cijelosti ili djelomično u vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ne podliježu kontrolnom pregledu zbog zaposlenja.

Osobni bod

Osobni bod izračunava se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina te se, kao i za policijske službenike i djelatne vojne osobe, povećava za 45%.
 
Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema ZOMO-u, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Povećanje osobnog boda iznosi od 0,5% (do 30 dana sudjelovanja) do najviše 30% (za 1441 i više dana sudjelovanja), a dragovoljcu iz Domovinskog rata se na postotak predviđen za broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu dodaje 10%.
 
Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata (nezaposleni), korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, koji su pravo ostvarili prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u, prevodi se to pravo po službenoj dužnosti na starosnu mirovinu u jednakom iznosu, i to s prvim danom mjeseca nakon mjeseca u kojem je korisnik navršio starosnu dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu predviđenu ZOMO-om, ali uz smanjenje dobne granice prema  ZOHBDR-u. Prevedena mirovina ne može biti niža od najniže mirovine, uz uvjet od  najmanje 100 dana provedenih u borbenom sektoru.

Zaposlenim korisnicima invalidske mirovine, mirovina se prevodi na starosnu mirovinu u jednakoj svoti od prvog dana nakon mjeseca u kojem im je prestalo osiguranje nakon dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu. 
 

Profesionalna rehabilitacija

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe hrvatski branitelj kod kojega nastane smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, koje je prouzročeno okolnostima koje su u vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, prije navršene 55. godine života.

Hrvatski branitelj koji  je ostvario pravo na profesionalnu rehabilitaciju  ima pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti najduže  24 mjeseca nakon završene profesionalne rehabilitacije, uz uvjet  da se u roku od 30 dana prijavio HZZ-u radi zapošljavanja i da se redovito prijavljuje nadležnom tijelu prema propisima o zapošljavanju.
Hrvatski branitelj gubi pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako odbije stupiti na odgovarajući posao za koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom.

 

Rad uz mirovinu

Korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine​
Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, korisnicima starosne mirovine, i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine, koji  su ostvarili pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremenu starosnu mirovinu prema ZOHBDR-u ili prema ZOMO-u uz primjenu ZOHBDR-a, mirovina se ne obustavlja niti smanjuje:

• ako su nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili
• ako se tijekom korištenja prava na mirovinu zaposle do polovice punog radnog vremena.

Od 31. kolovoza 2021. omogućeno je ponovno određivanje mirovine korisnika starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine ako po osnovi zaposlenja nakon umirovljenja navrše staž osiguranja od najmanje jednu godinu i uvjete za novu mirovinu. 


Korisnici invalidske mirovine
 

Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti u cijelosti ili dijelom nastalog zbog ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji  ili prijašnjim zakonima o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena, mirovina se ne obustavlja, već se određuje primjenom mirovinskog faktora 0,6667.
Korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane u cijelosti ili dijelom sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena mirovina se isplaćuje sa mirovinskom faktorom 0,8.
Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opće nesposobnosti za rad) kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u cijelosti ili dijelom zbog ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji  ili prijašnjim zakonima o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji ako se zaposli na manje od 3,5 sati dnevno, invalidska mirovina se ne obustavlja i ne podliježe kontrolnom pregledu, (ni nakon početka niti prestanka zaposlenja). 
Nakon prestanka zaposlenja staž osiguranja nakon umirovljenja ne uračunava se u mirovinski staž niti im se nakon prestanka zaposlenja mirovina ponovno određuje.


Korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja je priznata prema Zakonu o mirovinskom osiguranju a određena prema ZOHBDR-a ako se zaposli do polovice punog radnog vremena, mirovina se određuje uz primjenu mirovinskog faktora 0,8, a za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti na temelju kojega postoji obveza osiguranja, mirovina se određuje uz primjenu mirovinskog faktora 0,6667 (ako je uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest) odnosno mirovinskog faktora 0,5 (ako je uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti ozljeda izvan rada ili bolest).

 
 
Obiteljska mirovina
 
Obiteljsku mirovinu prema ZOHBDR-u mogu ostvariti članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi uže obitelji umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja  stječu pravo na obiteljsku mirovinu na temelju izvršnog rješenja o priznatom statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja.


Korisnicima obiteljske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u uz primjenu ZOHBDR-a koji su nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena isplata mirovine se ne obustavlja niti smanjuje.
 

Pravo na obiteljsku mirovinu stječu:
  
Članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata:

- bračni/izvanbračni drug kada navrši 40 godina života, a roditelji kada navrše 50 godina
- djeca za vrijeme redovitog školovanja do navršene 26. godine života, a nakon završetka ili prekida redovitog školovanja, ako su nezaposlena ili nisu na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, produžuje im se to pravo u trajanju od najduže 12 mjeseci od dana završetka ili prekida redovitog školovanja odnosno najkasnije od dana kada navrše 26 godina života.
 
Članovi uže obitelji umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata, korisnika  prava na doplatak za pomoć i njegu druge osobe do smrti, koji je umro zbog bolesti ili ozljede izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske:
 
- bračni/izvanbračni drug kada navrši 40 godina života
- djeca za vrijeme redovitog školovanja do navršene 26. godine života, a nakon završetka ili prekida redovitog školovanja, ako su nezaposlena ili nisu na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, produžuje im se to pravo u trajanju od najduže 12 mjeseci od dana završetka ili prekida redovitog školovanja, odnosno najkasnije od dana kada navrše 26 godina života. 

Iznos obiteljske mirovine određuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu mirovinskih faktora: 

a) 0,77 za mirovinu samo bračnog ili izvanbračnog druga odnosno samo dijete
b) 0,88 za dva člana obitelji
c) 1,0 za tri člana obitelji
d) 1,1 za četiri ili više članova obitelji  

Članovi uže obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata koji je bio osiguranik ili korisnik mirovine: 
 
-bračni/izvanbračni drug kada navrši 50 godina života
- djeca za vrijeme redovitog školovanja do navršene 26. godine života, a nakon završetka ili prekida redovitog školovanja, ako su nezaposlena ili nisu na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, produžuje im se to pravo u trajanju od najduže 12 mjeseci, odnosno najkasnije od dana kada navrše 26 godina života. 

Iznos obiteljske mirovine određuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu mirovinskih faktora: 

a) 0,77 za mirovinu samo bračnog ili izvanbračnog druga odnosno samo dijete
b) 0,88 za dva člana obitelji
c) 1,0 za tri člana obitelji
d) 1,1 za četiri ili više članova obitelji 
 
Članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji primaju mjesečnu naknadu u iznosu obiteljske mirovine, nakon identifikacije ili pravomoćnosti rješenja o proglašenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim ostvaruju obiteljsku mirovinu u iznosu koji ne može biti manji od zadnje ostvarene mjesečne naknade u iznosu obiteljske mirovine.

Obiteljska mirovina određuje se primjenom mirovinskog faktora propisanog ZOHBDR-om.
 
Najniža mirovina  

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, korisnik mirovine i član obitelji koji koristi obiteljsku mirovinu nakon smrti hrvatskog branitelja, koji ima priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora od najmanje 100 dana, može ostvariti najnižu mirovinu ako je mirovina niža od najniže mirovine.

Osnovica za određivanje najniže mirovine prema ZOHBDR-u iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku te iznosi 339,54 eura i povećava se za broj dana sudjelovanja u borbenom sektoru, i to za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice, odnosno za 0,0662 eura za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Proračunska osnovica  određena je propisom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna Republike Hrvatske. 

Pravo na najnižu mirovinu ima i hrvatski branitelj koji je najmanje 100 dana proveo kao pripadnik borbenog sektora i navršio je uvjete životne dobi za starosnu mirovinu, a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za starosnu mirovinu, ili je korisnik obiteljske mirovine prema ZOMO.

Korisnici najniže starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne ili obiteljske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili prema ZOMO-u imaju pravo na najnižu mirovinu i u slučaju zaposlenja do polovice punog radnog vremena.
 
Korisnici najniže invalidske mirovine ostvarene temeljem ZOHBDR-a ili ZOMO-a kojima je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti u cijelosti ili dijelom kao posljedica sudjelovanja u obrani suverenitete Republike Hrvatske imaju pravo na najnižu mirovinu i za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena, a za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu.
 
Korisnici najniže invalidske mirovine kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske imaju pravo na najnižu mirovinu i za vrijeme zaposlenja manje od 3,5 sati dnevno.
 
Korisniku najniže mirovine određene umjesto priznate invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja je priznata prema Zakonu o mirovinskom osiguranju a određena prema ZOHBDR-a za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti ne pripada najniža mirovina, nego mirovina određena prema stažu i plaći. Nakon prestanka zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti, može se ponovno odrediti odnosno uspostaviti najniža mirovina ako je povoljnija.

Smanjenje mirovina hrvatskih branitelja
 
Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno  ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 71/10, 130/11 i 157/13) prestao je važiti 31. prosinca 2023.
 

 
Više: Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji