Dodatak na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

 Korisnici mirovine koji su ostvarili pravo na mirovinu nakon 1. siječnja 1999., prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, određuje se zavisno od svote mirovine i godine ostvarivanja prava na mirovinu, dodatak na mirovinu i to:

- na mirovine ostvarene u 1999. godini dodatak iznosi 4,0% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2000. godini dodatak iznosi 8,4% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2001. godini dodatak iznosi 12,6% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2002. godini dodatak iznosi 16,3% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2003. godini dodatak iznosi 19,0% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2004. godini dodatak iznosi 20,9% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2005. godini dodatak iznosi 22,6% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2006. godini dodatak iznosi 23,8% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2007. godini dodatak iznosi 24,9% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2008. godini dodatak iznosi 25,9% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2009. godini dodatak iznosi 26,4% od mirovine,  
- na mirovine ostvarene u 2010. godini i sljedećim godinama dodatak iznosi 27,0% od mirovine. 

Osnovicu za određivanje dodatka čini mjesečna svota mirovine koja se usklađuje svake kalendarske godine, odnosno dva puta godišnje (počevši od 1. siječnja, odnosno od 1. srpnja) prema (svakoj) novoj aktualnoj vrijednosti mirovine.

U svotu mirovine određenu prema stavku 1. ovoga članka uračunava se dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Prema članku 79. stavku 2. ZOMO-a dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uračunava se u svotu mirovine, odnosno dodatak je sastavni dio formule za izračun mirovine.

Pravo na dodatak imaju:
1) korisnici mirovine kojima je mirovina priznata i određena prema ZOMO-u (članak 74. do 81.
    i   184. ZOMO);
2) korisnici mirovine ostvarene primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju
    kojima je mirovina iz hrvatskoga mirovinskog osiguranja priznata i određena isključivo prema
    ZOMO-u;
3) redoviti članovi HAZU koji su mirovinu ostvarili nakon 26. prosinca 2002. i kojim je mirovina
    priznata i određena prema ZOMO-u i ako iznosi manje od najviše mirovine;

Pravo na dodatak nemaju:
1) korisnici osnovne mirovine;
2) korisnici obiteljske mirovine, određene nakon 1. siječnja 1999. od mirovine ostvarene prema
    propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998.;
3) korisnici najviše mirovine;
4) korisnici najniže mirovine;
5) korisnici mirovina ostvarenih i/ili određenih na temelju posebnih propisa pod povoljnijim uvjetima
    od uvjeta određenih prema ZOMO-u.


To su:
a) korisnici mirovina ostvarenih ili određenih (ili povećanih) prema novome Zakonu o pravima
    hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji («Narodne novine», broj 174/04.) nakon 1. siječnja
    2005., kao i svi korisnici mirovina ostvarenih prema ranijim ZOPHBDR-ima.
Ovi korisnici mirovine imaju pravo podnijeti zahtjev da im se mirovina odredi prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uz koji se određuje dodatak na mirovine prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju . Isplaćivat će se ona mirovina za koju branitelj smatra da je za njega povoljnija.

b) korisnici mirovina određenih prema Zakonu o pravima bivših političkih zatvorenika;
c) korisnici mirovina ostvarenih prema Zakonu o pravima zastupnika u Hrvatskom saboru (saborski zastupnici, članovi Vlade RH, suci Ustavnog suda RH i glavni državni revizor) do 2. veljače 2012.
Zastupnik u Hrvatskom saboru koji  ostvari pravo na mirovinu nakon 3. veljače 2012.,ima pravo na dodatak.

Prema Zakonu o izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (»Narodne novine«, broj 12/12.). zastupnik u Hrvatskom saboru nakon prestanka zastupničkog mandata ostvaruje pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Visina mirovine također se određuje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

d) redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ako im je mirovina određena prema
    posebnom propisu – prema prijašnjem članku 20. Zakona o redovitim članovima HAZU
    važećem do 25. prosinca 2002., kao i korisnici obiteljskih mirovina izvedenih iz tih mirovina,
    ostvarenih prema tome posebnom propisu;

e) korisnici mirovina ostvarenih i/ili određenih prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja
    djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kao i korisnici
    mirovina ostvarenih prema ZOMIOVO-u;

f) korisnici mirovina ostvarenih (određenih) prema članku 38. ZOMO-a (savezni kadar), dakle i
   korisnici mirovina iz članka 38. stavka 3. i 4. ZOMO-a nemaju pravo na dodatak na mirovinu; 

g) mirovine rudara istarskih ugljenokopa «Tupljak» d.d. Labin ostvarene prema Zakonu o
    posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i prava po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u
    istarskim ugljenokopima «Tupljak» d.d.  Labin;

h) pirotehničari, koji su pravo na mirovinu ostvarili prema prijašnjem ZOPHBDR-u u vezi s
    prijašnjim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o razminiranju, kao i sve mirovine
    ostvarene prema novome Zakonu o humanitarnom razminiranju i Zakonu o posebnim pravima
    iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja;

i) starosne mirovine radnika profesionalno izloženih azbestu, ostvarene prema Zakonu o
   uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu.
  

Najviša mirovina i dodatak

Dodatak na mirovinu ne određuje se na svotu najviše mirovine.
Ako svota mirovine «prema stažu i plaći» zajedno s dodatkom na dan 1. listopada 2007. ili na dan ostvarivanja prava nije dosegla svotu najviše mirovine, određuje se dodatak na mirovinu prema stažu i plaći dok svota mirovine zajedno s dodatkom ne prijeđe svotu najviše mirovine.
Kada i ako svota mirovine ostvarena prema stažu i plaći zajedno s dodatkom prelazi svotu najviše mirovine, dodatak se određuje u visini razlike između svote mirovine korisnika i svote najviše mirovine. U tom slučaju dodatak se umanjuje do visine najviše mirovine toga korisnika.

Najniža mirovina i dodatak
U članku 2. Zakona o dodatku propisano je da se korisnicima najniže mirovine koja je određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, dodatak određuje na mirovinu koja im pripada na temelju ukupnoga mirovinskog staža za određivanje mirovine i njihovih ostvarenih plaća, odnosno osnovica osiguranja.
U slučajevima kada je svota mirovine «prema stažu i plaći» zajedno s dodatkom manja od svote najniže mirovine, isplaćuje se i nadalje najniža mirovina.
U slučajevima kada je svota mirovine «prema stažu i plaći» zajedno s dodatkom veća od svote najniže mirovine, isplaćuje se svota mirovine s dodatkom, a obustavlja isplata najniže mirovine.
U slučajevima kada je svota mirovine s dodatkom ista kao svota najniže mirovine, isplaćuje se i nadalje najniža mirovina.


 

 


Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2017.
(u studenom 2017.)

U Zavodu je bilo:

1496040 Osiguranika - ukupno

1283135  Radnici kod pravnih osoba
109604  Radnici kod fizičkih osoba
58160  Obrtnici
19533  Poljoprivrednici
20103  Samostalne profesionalne djelatnosti
105

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5400  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 14.12.2017.
broj prijava  1906
broj odjava  1772


opširnije

1232448 Korisnika mirovina - ukupno


504971 Korisnici starosnih mirovina
19145 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85287 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
185488 Korisnici prijevremene mirovine
211 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
197033 Korisnici invalidskih mirovina
240313 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

668285 Korisnici mirovina - žene (54,22%)
564163 Korisnici mirovina - muškarci (45,78%)

1:1,21 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.524,47 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2017. (5.958 kn) iznosi 59,16%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 2.298,69 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.197.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2017.
(u studenom 2017.)

U Zavodu je bilo 

152 189 korisnika doplatka za djecu za 287 683 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 373,96 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 383,53 kn.



 ... arhiva