HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Obustave od mirovine

 1. Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje

Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza 2018., iznosila je 6.237,00 kn te će se primjenjivati u 2019. godini 
Osnovicu za obračun doprinosa čine mjesečne i/ ili zaostale mirovine obračunate prema rješenju o pravu (osim invalidskih mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja), te dodatak mirovini prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti („Narodne novine“ br. 34/91, 43/96, 150/02, 65/09 ).
 Zavod je obveznik obračunavanja doprinosa i za korisnike čija su mirovinska primanja  manja ili jednaka svoti prosječne neto plaće po zaposlenom u  pravnim osobama Republike Hrvatske, te na mirovine korisnika koji su stekli pravo na mirovinu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ( „Narodne novine“ br. 121/17), ali se u tim slučajevima doprinos ne obustavlja od mirovinskih primanja korisnika, već idu na teret državnog proračuna.  
Doprinos  se ne obračunava na razlike mirovina obračunate prema rješenju o promjeni opsega prava, niti na razlike mirovina obračunate prema usklađivanju aktualne vrijednosti mirovine.
 
2. Porez na mirovinska primanja i prirez
 
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema Zakonu o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 115/16, 106/18) obračunava porez na dohodak od nesamostalnog rada (u daljnjem tekstu: porez) na mirovinska primanja, te prirez porezu na dohodak prema odlukama o uvođenju prireza koje donose jedinice lokalne samouprave. Porez i prirez obračunat na mirovinska primanja, Zavod uplaćuje u državni proračun.
Prema Zakonu o porezu na dohodak, porez se ne obračunava  na sljedeće primitke koje isplaćuje Zavod, i to :
 - obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje i zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, i obiteljske mirovine smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne plaća porez na dohodak od obiteljske mirovine,
- doplatak za djecu,
- naknade plaće hrvatskih branitelja iz domovinskog rata prema posebnom zakonu od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja, a najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije,
- zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu,
- novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja,
- doplatak za pomoć i njegu druge osobe,
- naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije,
- dodatak na mirovinu isplaćen sukladno Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji korisniku mirovine pripada za razdoblje do 31. prosinca 2011.
 Od mirovinskih primanja(za umirovljenike koji koriste starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu, članove obitelji koji koriste obiteljsku mirovinu- osim djece) koja podliježu obračunu poreza izračunava se porezna osnovica umanjenjem za neoporezivi dio i to:
 - za izdatak dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, ako se isti obračunava iz mirovine,
- za osnovni osobni odbitak koji iznosi 3.800,00 kn, 
- za dio osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji i invalidne članove obitelji, umirovljenika s invaliditetom i druge odbitke koji se utvrđuju  primjenom odgovarajućeg koeficijenta  na osnovicu osobnog odbitka. Odbici za koje se uvećava osnovni osobni odbitak za umirovljenika izračunavaju se u postotku od osnovice osobnog odbitka koja od 1. siječnja 2017. iznosi 2.500,00 kn. Osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji iznosi 1.750,00 kn (0,7od 2.500,00 kn), 1.000,00 kn za invalidnost (0,4 od 2.500,00 kn), 1.750,00 kn za prvo uzdržavano dijete (0,7 od 2.500,00 kn), za drugo uzdržavano dijete (1,0 od 2.500,00 kn) itd.. Ujedno, osobni odbitak za umirovljenika i uzdržavanog člana obitelji i djecu kojima je utvrđena 100% invalidnost po jednoj osnovi i/ili koji radi invalidnosti imaju na temelju posebnih propisa , pravo  doplatak za   pomoć i njegu, iznosi 3750,00 kn, te povećava osobni odbitak za 1,5 od 2.500,00 kn. Osobne odbitke umirovljenicima prizna i evidentira Porezna uprava, te dostavlja Zavodu podatke o osobnim odbicima i podatke o stupnju invalidnosti korisnika sa statusom hrvatskoga ratnoga vojnog invalida koje Zavod koristi pri obračunu poreza. Stoga umirovljenici ne trebaju dostavljati Zavodu porezne kartice.
Na tako dobivenu poreznu osnovicu predujam poreza obračunava se od 1. siječnja 2019.primjenom poreznih stopa  od 24% i  36%, ovisno o visini porezne osnovice na sljedeći način:

MJESEČNA POREZNA OSNOVICA STOPA POREZA
do 30.000,00 kn 24%
Iznad 30.000, 00 kn 36%

Umirovljeniku sa statusom hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata obračunati predujam poreza umanjuje se i za postotak invalidnosti prije umanjenja predujma za 50%. 
 
Korisnicima kojima se uz mirovinu ostvarenu u Republici Hrvatskoj isplaćuje i mirovina ostvarena u inozemstvu, Zavod na mirovinu ostvarenu u Republici Hrvatskoj koja se oporezuje prema hrvatskim propisima obračunava porez uz primjenu osobnog odbitka te je ukinuta mogućnost da se korisnik opredijeli na koju mirovinu želi da mu se primjenjuje osobni odbitak.
Predujam poreza na dohodak po osnovi mirovine iz inozemstva koja podliježe oporezivanju u Republici Hrvatskoj korisnik plaća isključivo prema rješenju Porezne uprave, koja će pri izračunu predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine uzeti u obzir i mirovinu koju porezni obveznik ostvaruje od tuzemnog isplatitelja (iznos iskorištenog osobnog odbitka i utvrđenu poreznu osnovicu).
 
Korisnik koji uz mirovinu ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod drugog ili više poslodavaca (isplatitelja), može zatražiti u Poreznoj upravi odabir kod kojeg poslodavca želi koristiti osobni odbitak ili raspodjelu osobnog odbitka na više poslodavaca. O izabranom poslodavcu ili postotku raspodjele osobnog odbitka, Porezna uprava će obavijestiti Zavod razmjenom podataka.
  
Obračunati predujam poreza umanjuje se za 50%  umirovljenicima  po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine. 
Podatke o  isplaćenim mirovinskim primanjima ,te o obračunatom, obustavljenom i uplaćenom porezu na mirovine, Zavod  mjesečno dostavlja Poreznoj upravi, na obrascu  JOPPD.

Iznimno, nasljedniku iza smrti korisnika mirovine, te korisnicima invalidskih mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad koji su zaposleni, Zavod obračunava porez na mirovine bez primjene osobnog odbitka s obzirom da je porezna kartica – obrazac PK kod drugog poslodavca
 
 


 3. Ovrhe na mirovinskim primanjima

Prema propisima Ovršnog zakona („Narodne novine“  112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 u daljnjem tekstu: OZ) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), kao isplatitelj mirovinskih i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja ( u daljnjem tekstu: mirovinska primanja )  je ovršenikov dužnik. Zavod kao ovršenikov dužnik ima zakonsku obvezu u odnosu na korisnike kojima su prema rješenju o ovrsi, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja, predmet ovrhe mirovinska primanja obustaviti dio mirovinskog primanja koji nije izuzet od ovrhe i prenijeti ga u korist ovrhovoditelja, a iznose mirovinskih primanja koji su izuzeti od ovrhe isplatiti ovršeniku. 
 

Pravni temelj za provedbu ovrhe/ sudska/izvansudska/porezna ovrha 
 

Zavod provodi ovrhu na temelju rješenja o ovrsi koju sudovi određuju na mirovinskim primanjima koja se isplaćuju putem pošte, osim ovrha zatečenih do 1. rujna 2014. ( Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona „Narodne novine“ br. 93/14) koje se isplaćuju putem banaka i trebaju se dovršiti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je ovršni postupak započeo. 
 
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 73/17 - u daljnjem tekstu: ZID OZ) ,iznimno je , od 3. kolovoza 2017. dopuštena ovrha na mirovinskim primanjima koje se isplaćuju putem banaka radi naplate tražbina po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja i to na temelju rješenja o ovrsi koje donose sudovi. Ovrha se provodi dvjema ovršnim radnjama pljenidbom i prijenosom.
 
Rješenja o ovrsi koja donose sudovi zaprimaju se, u pravilu, prije pravomoćnosti, pa Zavod temeljem ovih rješenja, do njihove pravomoćnosti obavlja samo pljenidbu mirovinskih primanja, a zaplijenjena sredstva čuvaju se na računu jamčevnih pologa. Kada nadležni sud obavijesti Zavod da je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno, Zavod prenosi zaplijenjenu tražbinu u korist ovrhovoditelja, a pljenidba i prijenos se iz mirovinskih primanja mjesečno nadalje obavljaju do namirenja cjelokupne tražbine. 
 
U izvansudskoj ovrsi Zavod zaprima pravomoćna rješenja o ovrsi, te se ovrha na temelju tih rješenja do 31. kolovoza 2017. obavljala pljenidbom i prijenosom sredstava u korist ovrhovoditelja. Prema izmijenjenoj odredbi članka 284. stavak 4., a u skladu s prijelaznom odredbom članka 47. ZID OZ koja je stupila  na snagu 1. rujna 2017. Zavod će po primitku rješenja o ovrsi koje donose javni bilježnici provesti pljenidbu dijela mirovine koji podliježe ovrsi, a prijenos zaplijenjenih sredstava obaviti po isteku roka od 60 dana od primitka rješenja. 
 
Također se mijenja postupanje po Izjavama o zapljeni po pristanku dužnika iz članka 202. OZ-a koje su primitkom u Zavodu uz urednu dostavu imale pravni učinaka pravomoćnog rješenja o ovrsi. Prema izmijenjenoj i dopunjenoj odredbi članka 202. OZ-a, ova isprava po primitku s urednom dostavom kod poslodavca, više nema učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, tako da se po njenom primitku tražbina samo plijeni, a prijenos zaplijenjenih sredstava iz mirovinskih primanja obavlja se po isteku roka od  60 dana od primitka ove isprave. Na isti način Zavod postupa po primitku ove isprave, i u slučaju kada se radi o prijenosu tražbine u korist novog ovrhovoditelja ili protiv novog dužnika odnosno kada je ovrha u Zavodu u tijeku i obavlja se u korist ranijeg ovrhovoditelja ili protiv ranijeg ovršenika. 
 
U slučajevima kada se na mirovinskim primanjima provode rješenja o ovrsi koje donose porezna tijela primjenjuju se propisi Općeg poreznog zakona i Ovršnog zakona. Na rješenja o ovrsi koja su porezna tijela donijela do 31. prosinca 2016. primjenjuju se propisi Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, br. 147/08., 18/11., 78/12. i 136/12.) u pogledu mirovinskih primanja izuzetih od ovrhe, a na rješenja koja porezna tijela donose od 1. siječnja 2017. prema Općem poreznom zakonu ( „ Narodne novine“ br. 115/16 ) u pogledu izuzeća i ograničenja od ovrhe na primanja  koje isplaćuje Zavod primjenjuje se Ovršni zakon. 
Ovrhe na mirovinskom primanjima provode se u skladu s nalozima iz rješenja o ovrsi u pogledu izuzeća i ograničenja od ovrhe. Iznimno, nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 73/17 - u daljnjem tekstu: ZID OZ),  u skladu s prijelaznom i završnom odredbom 44., stavak 2. podstavak 2. ZID OZ -a, od mirovina za kolovoz 2017. Zavod svim ovršenicima koji primaju mirovinu manju od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj obračunava nova izuzeća od ovrhe koje provodi po osnovi ostalih tražbina i uzdržavanja djeteta, s obzirom na to da se nova izuzeća primjenjuju i na navedene ovrhe koje su zatečene u provedbi i prije stupanja na snagu  ZIDOZ-a, odnosno na slučajeve za koje su već rješenja o ovrsi donesena.
U prilogu su tablični prikazi mirovinskih primanja koja Zavod isplaćuje svojim korisnicima s ograničenjima iz članka 173. stavak 1. i 2. OZ-a i izuzećima iz članka 172. OZ-a, te u slučaju primjene OPZ-a do 31. prosinca 2016., a koja se primjenjuju u slučaju provedbe ovrhe u Zavodu i isplate mirovinskih primanja na poseban račun ovršeniku koji ima ovrhu na novčanim sredstvima. 

 

tablica 1: Mirovinska primanja koja isplaćuje Zavod s pregledom izuzeća od ovrhe prema Ovršnom zakonu

tablica 2: Nepljenjiva mirovinska primanja prema odredbama Općeg poreznog zakona s primjenom na rješenja o ovrsi donesena do 31. prosinca 2016.


 
Prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja /namirenje više ovrhovoditelja na mirovini istog ovršenika 
 
U skladu s člankom 180. stavkom 1. OZ-a prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja ( rješenja o ovrsi) određuje se prema danu primitka ovršnog prijedloga.
 Odredbom članka 180. stavka 2. OZ-a propisano je, ako je ovršni prijedlog upućen  preporučenom pošiljkom preko davatelja poštanskih usluga, dan predaje davatelju poštanskih usluga smatra se kao dan predaje sudu, iz čega proizlazi da se prednosni red više ovrhovoditelja određuje prema danu primitka ovršnog prijedloga na sudu. Ako su ovršni prijedlozi na sudu primljeni istoga dana založna prava imaju isti prednosni red naplate, odnosno ako se tražbine ne mogu namiriti u cijelosti namiruju se razmjerno. Ovrha radi naplate uzdržavanja djeteta ima apsolutno pravo prvenstva naplate, odnosno ta vrsta ovrhe ima prednost pred ovrhama radi naplate svih drugih tražbina, neovisno o vremenu njihova nastanka. Kada pravo na zakonsko uzdržavanje, te pravo na rentu za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja  prema istom ovršeniku/korisniku mirovine ima više ovrhovoditelja , a ukupni iznos njihovih tražbina prelazi dio plaće koji može biti predmet ovrhe, ovrha se provodi u korist svakog od tih ovrhovoditelja razmjerno visini njihovih tražbina, s tim da bi razmjerno namirenje trebao odrediti sud. 
Prednosni red na temelju izjave o zapljeni po pristanku ovršenika i javnobilježničkog rješenja o ovrsi koje na prisilnu naplatu dostavljaju ovrhovoditelji, određuje se prema datumu kada su suglasnost o zapljeni plaće/javnobilježničko rješenje o ovrsi dostavljena poslodavcu, odnosno Zavodu (ovršenikovom dužniku). Međutim, ova isprava ne utječe na provedbu ovrhe na mirovini radi namirenja tražbine na osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale na osnovi narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete na osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja, što znači da dostavom Zavodu rješenja o ovrsi radi namirenja navedenih tražbina ova isprava gubi prednost u naplati.
Kada prema članku 200. stavak 1. ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu koji je s ovršenikom sklopio ugovor o radu ili službi, i to s danom dostave rješenja o ovrsi/izjave o zapljeni novom poslodavcu odnosno Zavodu.
Zavod kao ovršenikov dužnik obavještava ovršenika o iznosu ovrhe putem Obavijesti o mirovinskim primanjima, ali ne može obavijestiti dužnika o početku provedbe ovrhe prema pravnoj osnovi za ovrhu. Međutim, korisnik mirovine i mirovinskog primanja može podnijeti Zahtjev za izdavanje obavijesti o postupku obustave iz mirovine, a tiskanica Zahtjeva  objavljena je i na web stranici Zavoda, a zahtjev može podnijeti i putem elektroničkog sustava e-građanin. 
 
Obveze Zavoda kao uplatitelja u uvjetima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
 
Zavod kao isplatitelj mirovinskih primanja i doplatka za djecu, u slučaju ovrhe na novčanim sredstvima na računima kod banaka na koje se navedena primanja isplaćuju, obvezan je, prema obavijestima FINA-e koje dnevno preuzima u elektroničkoj razmjeni podataka, uplatiti primanja izuzeta od ovrhe na poseban račun korisnika. Pri tome obvezno upućuje na isplatu na poseban račun ovršenika primanja iz članka 172. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12. – u daljnjem tekstu: OZ) i iznose mirovinskih primanja izuzetih od ovrhe iz članka 173. OZ-a, a iznimno primanja po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu njegu i pomoć, a radi naplate novčane tražbine prema osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, do iznosa od jedne polovice toga primanja.
Zavod je u inicijalnoj elektroničkoj razmjeni 17. veljače 2017. preuzeo zatečeno stanje za sve korisnike mirovine kojima se obavlja ovrha na novčanim sredstvima,  nakon čega dnevno preuzima nove obavijesti o vrsti tražbina za koje je započela ovrha na novčanim sredstvima i podatke o posebnom računu, čime je omogućeno da bez odgode postupa u isplati na poseban i redovni račun ovršenika. Uvjet za urednu isplatu mirovine, u uvjetima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima su aktivni računi tj. da su otvoreni i redovni i posebni račun. Ako je zatvoren redovni račun isplata se obustavlja, a korisnik mirovine treba u banci otvoriti novi račun. Ako Zavod preuzme navedenu obavijest i poseban račun nakon obrade mirovina za tekući mjesec, ali prije isplate mirovinskih primanja, dostavlja FINA-i potvrdu o iznosu sredstava izuzetih od ovrhe, te FINA daje nalog banci za prijenos sredstava s redovnog na posebni račun.
Korisnik mirovinskog primanja kojemu Zavod preko računa uplaćuje primanja i naknade iz članka 172. i 173. OZ-a može, ako su prema odredbama članka 204., 205., i 209. OZ-a zaplijenjena sredstva na njegovim računima preko kojih prima uplatu takvih primanja i naknada, zatražiti od Agencije da naloži banci prijenos sredstava izuzetih od ovrhe na poseban račun, uz potvrdu Zavoda o iznosu sredstava izuzetih od ovrhe prema članku 173. OZ-a, s tim da Zavod u ovim slučajevima u sustavu elektroničke povezanosti s FINA-om dostavlja potvrdu odnosno zahtjev za preusmjeravanje sredstava izuzetih od ovrhe na posebni račun i bez posredovanja ovršenika.








  

Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za prosinac 2018.
(u siječnju 2019.)

U Zavodu je bilo:

1506912 Osiguranika - ukupno

1299438  Radnici kod pravnih osoba
103855  Radnici kod fizičkih osoba
59853  Obrtnici
19437  Poljoprivrednici
19223  Samostalne profesionalne djelatnosti
86

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5020  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 18.02.2018.
broj prijava  3177
broj odjava  2404


opširnije

1236258 Korisnika mirovina - ukupno


503848  Korisnici starosnih mirovina
25970 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
83767 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
193492  Korisnici prijevremene mirovine
285 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
190627  Korisnici invalidskih mirovina
238269  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

670187 Korisnici mirovina - žene (54,21%)
566071 Korisnici mirovina - muškarci (45,79%)

1:1,22 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.664,26  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za studeni 2018. (6.267 kn) iznosi 58,47 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.363,35 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.336.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za prosinac 2018.
(u siječnju 2019.)

U Zavodu je bilo 

159297 korisnika doplatka za djecu za  305409 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 366,25 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 378,06 kn.



 ... arhiva