HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Uredbe EU i međunarodni ugovori

 

Uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju štite prava hrvatskih građana koji su zaposleni ili borave u inozemstvu, kao i članova njihovih obitelji te na temelju njih oni ostvaruju svoja prava na temelju rada, odnosno osiguranja u inozemstvu, a time i na odgovarajuće oblike socijalne sigurnosti (mirovinsko i zdravstveno osiguranje i slično).

Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju, prema Ustavu Republike Hrvatske, dio su unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj su snazi iznad zakona (lex specialis) te prema tome imaju prednost pred domaćim zakonodavstvom.

Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju sa sljedećim državama:

- Australijom
- Bosnom i Hercegovinom
- Crnom Gorom
- Kanadom
- Kanadskom pokrajinom Quebec
- Sjevernom Makedonijom
- Srbijom (SR Jugoslavijom)*
- Turskom

* ovaj ugovor primjenjuje se do sklapanja zasebnih ugovora o socijalnom osiguranju sa Srbijom

Od 1. srpnja 2013., odnosno od dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, dvostrani ugovori s državama članicama Europske unije zamijenjeni su pravnim propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Uredbe (EZ) 883/2004, (EZ) 987/2009, (EZ) 988/2009, (EU) 1231/2010, (EZ) 1244/2010, (EZ) 465/2012) i (EU) 1224/12. To su ugovori sa sljedećih 16 država:

- Austrijom
- Belgijom
- Bugarskom
- Češkom
- Danskom
- Francuskom
- Italijom
- Luksemburgom
- Mađarskom
- Nizozemskom
- Njemačkom
- Poljskom*
- Slovenijom
- Slovačkom
- Švedskom
- Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske

Također, Norveška, Island i Lihtenštajn, kao države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP), primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti u odnosima s Republikom Hrvatskom počevši od 12. travnja 2014. te je od tog dana dvostrani ugovor o socijalnom osiguranju s Norveškom zamijenjen tim uredbama, dok je ugovor sa Švicarskom Konfederacijom navedenim uredbama zamijenjen od 1. siječnja 2017.

Iz dvostranih međunarodnih ugovora s ovim državama ostaje na snazi Dodatni protokol uz Konvenciju s Poljskom, a u Prilogu II. Uredbe 883/04 Republika Hrvatska je uvrstila i sljedeće odredbe bilateralnih ugovora koje ostaju na snazi nakon 1. srpnja 2013.:

Bugarska – Hrvatska
Članak 35. stavak 3. Ugovora o socijalnom osiguranju od 14. srpnja 2003. ( razdoblja osiguranja navršena na teritoriju ugovornih strana do 31. prosinca 1957. terete onu ugovornu stranu na čijem je teritoriju dana 31.12.1957. bilo prebivalište zainteresirane osobe).

Njemačka – Hrvatska
Članak 41. Ugovora o socijalnom osiguranju od 24. studenog 1997. (reguliranje prava stečenih do 1. siječnja 1956. prema sustavu socijalnog osiguranja druge države ugovornice); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

Hrvatska – Italija
a) Sporazum između Jugoslavije i Italije o reguliranju međusobnih obaveza iz socijalnog osiguranja u vezi s paragrafom 7 Priloga XIV Ugovora o miru, sklopljen 5. veljače 1959. razmjenom nota (uzimanje u obzir razdoblja osiguranja navršena do 18. prosinca 1954.) primjena ostaje ograničena na osobe obuhvaćene tim Sporazumom;

b) Članak 44. stavak 3. Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Republike Italije od 27. lipnja 1997., koji se tiče bivše Zone B Slobodnog teritorija Trsta (uzimanje u obzir razdoblja osiguranja navršena do 5. listopada 1956.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su obuhvaćene tim Ugovorom.

Hrvatska – Mađarska
Članak 43. stavak 6. Ugovora o socijalnom osiguranju od 8. veljače 2005. ( razdoblja osiguranja navršena do 29. svibnja 1956. uzimaju se na teret one države ugovornice  na čijem je području dana 29. svibnja 1956. dotični osiguranik prebivao).

Hrvatska – Austrija
Članak 35. Ugovora o socijalnom osiguranju od 16.siječnja 1997. (preuzimanje razdoblja osiguranja navršena do 1. siječnja 1956.); primjena te odredbe ostaje ograničena na osobe koje su njome obuhvaćene.

Hrvatska – Slovenija
Članak 35. stavak 3. Sporazuma o socijalnom osiguranju od 28. travnja 1997. (uzimanje u obzir razdoblja u uvećanom trajanju prema zakonodavstvu bivše zajedničke države);
Članci 36. i 37. Sporazuma o socijalnom osiguranju od 28. travnja 1997. (prava stečena do 8. listopada 1991. ostaju obveza  države ugovornice koja ih je priznala. Mirovine koje su priznate u razdoblju od 8. listopada 1991. do stupanja na snagu ovog Sporazuma, uračunavanjem razdoblja osiguranja navršena u drugoj državi ugovornici do 31. siječnja 1998, podliježu ponovnom određivanju).

Pravni propisi o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuju se i s ostalim članicama Europske unije, s kojima Republika Hrvatska nije imala zaključene dvostrane ugovore socijalnom osiguranju:

- Ciprom
- Estonijom
- Finskom
- Grčkom
- Irskom
- Latvijom
- Litvom
- Maltom
- Portugalom
- Rumunjskom
- Španjolskom

 

Javni imenik europskih ustanova socijalne sigurnosti možete naći na adresi:

https://ec.europa.eu/employment_social/social-security-directory/mainIndex?langId=hr 

U tijeku su pregovori za sklapanje ugovora o socijalnom osiguranju s Argentinom, Čileom, Republikom Korejom, Novim Zelandom i Srbijom.


Brošure
- Pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu u Republici Hrvatskoj prema zakonu o mirovinskom osiguranju - siječanj 2019. (pdf, 650 kb)
- Anspruchsvoraussetzungen für die rente in kroatien nach dem rentenversicherungsgesetz (kürzer überblick) - siječanj 2019. (pdf, 585 kb)
- overview of the pension qualifying conditions in croatia according to the pension insurance act - siječanj 2019.. (pdf, 426 kb)
- Les conditions pour la réalisation des droits ŕ la pension en République de Croatie selon la loi sur l'assurance pensions - siječanj 2019. (615 kb)
- I requisiti per la realizzazione dei diritti alla pensione nella Repubblica di Croazia secondo la legge sull'assicurazione pensioni - siječanj 2019. (469 kb)


Online usluge

Postavite pitanje

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za srpanj 2019.
(u kolovozu 2019.)

U Zavodu je bilo:

1600405 Osiguranika - ukupno

1364748  Radnici kod pravnih osoba
124928  Radnici kod fizičkih osoba
67769  Obrtnici
19229  Poljoprivrednici
18925  Samostalne profesionalne djelatnosti
89

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4717  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 22.08.2019.
broj prijava  1 437
broj odjava  1 281


opširnije

1240429 Korisnika mirovina - ukupno


506175  Korisnici starosnih mirovina
30179 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84501 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske 1
197674  Korisnici prijevremene mirovine
299 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
184606  Korisnici invalidskih mirovina 1
236995  Korisnici obiteljskih mirovina


1Primjena čl. 175. st. 7. i čl. 58. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18 i 115/18)  te primjena članka 36. i članka 202.  Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) za korisnike kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema spomenutom Zakonu.

opširnije

669978 Korisnici mirovina - žene (54,01%)
570451 Korisnici mirovina - muškarci (45,99%)

1:1,29 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.712,65  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za lipanj 2019. (6.470 kn) iznosi 57,38 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.537,91 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.377.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za srpanj 2019.
(u kolovozu 2019.)

U Zavodu je bilo 

153937 korisnika doplatka za djecu za  301415 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,51 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 381,34 kn.



 ... arhiva