Doplatak za djecu

Zakon o doplatku za djecu 
 ( 'Narodne novine', broj: 94/2001, 138/2006, 107/2007, 61/2011, 112/2012 i 82/2015)  

 

1. Opće odredbe 
Doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece.
Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom.
Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu izvanbračna se zajednica izjednačava s bračnom zajednicom.
Doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak.
Doplatak za djecu osobno je pravo korisnika i ne može se prenositi na drugu osobu, a iznimno se može isplaćivati drugoj osobi.
Ako oba bračna druga mogu ostvariti pravo na doplatak za djecu dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvariti, a  pravo na doplatak može se ostvariti samo po jednoj osnovi.
 
2. Nadležnost
Sve poslove u vezi s ostvarivanjem prava na doplatak za djecu obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Za rješavanje o pravu na doplatak u prvom stupnju mjesno su nadležne područne službe,odnosno područni uredi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema prebivalištu podnositelja zahtjeva, odnosno korisnika doplatka za djecu.
Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu primjenom pravnih propisa EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti u prvom stupnju nadležna je Područna služba u Zagrebu, Odjel  za provedbu uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju II.  više o primjeni pravnih propisa EU vidi
 
Za rješavanje žalbe protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak nadležna je Središnja služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu.
Osigurava se i sudska zaštita prava na upravnim sudovima Republike Hrvatske.
U postupku rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. 
 
3. Nadzor
Nadzor nad zakonitošću rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u poslovima provedbe doplatka za djecu obavlja Ministarstvo socijalne politike i mladih.
 
 
4. Naknada štete
Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnom tijelu koje je donijelo rješenje o pravu na doplatak nadoknaditi štetu koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate doplatka:
1. ako ostvari doplatak za djecu na koji nema pravo ili ga ostvari u višoj svoti nego što mu pripada na temelju neistinitih i netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti i netočni;
2. ako u određenom roku ne prijavi promjenu koja uzrokuje gubitak prava na doplatak za djecu ili utječe na visinu doplatka, a znao je ili morao znati za te promjene;
3. ako mu je isplaćen doplatak na koji nije imao pravo ni prema rješenju ili je doplatak isplaćen u većoj svoti od svote određene u rješenju kojim je utvrđeno pravo i svota doplatka.
 
5. Kaznene odredbe
Korisnik doplatka za djecu kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 5.000,00 kuna ako:
1. ako ostvari pravo na doplatak za djecu na osnovi neistinitih i netočnih podataka ,
2.  ako ne prijavi u propisanom roku svaku promjenu koja utječe na gubitak prava na doplatak za djecu ili na smanjenje svote doplatka za djecu.  
Odgovorna osoba nadležnoga središnjeg tijela državne uprave ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, odnosno drugoga nadležnog tijela ili pravne osobe i fizička osoba koja Zavodu uskrati dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka iz članka 30.a  Zakona o doplatku za djecu kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.
 

Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za rujan 2017.
(u listopadu 2017.)

U Zavodu je bilo:

1514241 Osiguranika - ukupno

1290578  Radnici kod pravnih osoba
117349  Radnici kod fizičkih osoba
61204  Obrtnici
19537  Poljoprivrednici
20146  Samostalne profesionalne djelatnosti
111

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5316  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 16.11.2017.
broj prijava  2071
broj odjava  2262


opširnije

1232229 Korisnika mirovina - ukupno


504633 Korisnici starosnih mirovina
18719 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85353 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
184826 Korisnici prijevremene mirovine
206 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
197480 Korisnici invalidskih mirovina
241012 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

668117 Korisnici mirovina - žene (54,22%)
564112 Korisnici mirovina - muškarci (45,78%)

1:1,23 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.522,11 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za kolovoz 2017. (6.018 kn) iznosi 58,53%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 2.276,97 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.190.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za rujan 2017.
(u listopadu 2017.)

U Zavodu je bilo 

151 416 korisnika doplatka za djecu za 285 987djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 373,60 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 383,54 kn.



 ... arhiva