HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Korisnici doplatka za djecu i djeca za koju pripada doplatak

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne  skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima  utvrđenim Zakonom. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Doplatak za djecu pripada za djecu rođenu u braku, izvan braka, za posvojenu djecu ili  pastorčad,  za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja. 
  
Doplatak za djecu pripada do navršene 15.  godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.
 
Doplatak pripada za dijete u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do  kraja školske godine u kojoj dijete  navršava 19 godina života.
Iznimka je određena za djecu s  oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema propisima iz socijalne skrbi, za koju doplatak pripada i nakon navršene 19. godine, ali  najduže do 21. godine života.
 
Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti produžuje se i preko godina do kojih im pripada doplatak, a najduže do 21. godine života.
 
Doplatak za djecu pripada i za vrijeme u kojem je dijete spriječeno redovito pohađati školu zbog bolesti.
 
  Dijete s težim ili teškim invaliditetom

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu („Narodne Novine“ broj: 82/15.), izmijenjena je odredba, prema kojoj za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života. Prema novoj odredbi pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak i traje sve dok taj invaliditet postoji.
Pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom pripada pod uvjetom da je invaliditet nastao prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta.

Odredba se primjenjuje od 1. rujna 2015. od kada je Zakon stupio na snagu.
Zakonom je propisano i da korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima do 1.9.2015., a pravo im nije prestalo do dana stupanja na snagu Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.
Korisnicima kojima je pravo na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima prestalo do dana stupanja na snagu Zakona zbog navršenih 27 godina života, pripada pravo na doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva temeljem ovoga Zakona (ne prije 1.9.2015.) pa sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.
Oštećenje zdravlja djeteta i teži ili teški invaliditet, na osnovi kojeg se ostvaruje doplatak po povoljnijim uvjetima, dokazuje se nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja.

 
Od 1. siječnja 2015. na snazi je  Uredba o metodologijama vještačenja koju je donijela Vlada RH, a kojom se uređuje način i postupak vještačenja radi ostvarivanja prava. 
Prema navedenoj Uredbi, u postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu,  od 1. siječnja 2015. postojanje  oštećenja zdravlja djeteta, dokazuje  se Nalazom i mišljenjem  o vrsti i težini invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Nalaz i mišljenje donosi Jedinstveno tijelo vještačenja kao ustrojstvena jedinica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje. Teže oštećenje zdravlja djeteta  postoji ako je navedenim nalazom i mišljenjem, utvrđeno postojanje teškog ili težeg invaliditeta prema odredbi članka 25. stavka 2. točke d) i e) Uredbe o metodologijama vještačenja.
Postupak za vještačenje djeteta pokreće područna služba/ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje službenim putem ako je u zahtjevu za ostvarivanje prava navedeno da dijete za koje se traži doplatak ima oštećenje zdravlja. 
 
Doplatak za djecu ne pripada korisniku:
 
• za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno
• za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz državnog, lokalnog ili područnog proračuna  osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnom propisu. 
Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta  u  brak.
 

Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za studeni  2016.
(u prosincu 2016.)

U Zavodu je bilo:

1456824 Osiguranika - ukupno

1245524  Radnici kod pravnih osoba
107928  Radnici kod fizičkih osoba
56810  Obrtnici
19642  Poljoprivrednici
20688  Samostalne profesionalne djelatnosti
183  Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6049  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 19.01.2017.
broj prijava  1355
broj odjava 993


opširnije

1232959 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:

* Od obrade mirovina za studeni 2016. (isplata u prosincu 2016.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u  (Zakon o mirovinskom osiguranju - N.N. 157/13) obustavljena je isplata mirovina za 1554 korisnika (31 korisnik mirovine s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 1523 korisnika u inozemstvu) te je dodatno obustavljena isplata za 1862 korisnika zbog nedostavljenih potvrda o životu.

507421 Korisnici starosnih mirovina
14468 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
86541 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
179276 Korisnici prijevremene mirovine
156 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
201944 Korisnici invalidskih mirovina
243153 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

 669026 Korisnici mirovina - žene (54,26%)
563933 Korisnici mirovina - muškarci (45,74%)

1:1,18 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.417,55 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za listopad 2016. (5.642kn) iznosi 60,57%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 2.194,77 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.083.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za studeni 2016.
(u prosincu 2016.)

U Zavodu je bilo 

171 740 korisnika doplatka za djecu za 321 785 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,03 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 373,86 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 125.000.000 kn.

 ... arhiva