Korisnici doplatka za djecu i djeca za koju pripada doplatak

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne  skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima  utvrđenim Zakonom. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Doplatak za djecu pripada za djecu rođenu u braku, izvan braka, za posvojenu djecu ili  pastorčad,  za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja. 
  
Doplatak za djecu pripada do navršene 15.  godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.
 
Doplatak pripada za dijete u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do  kraja školske godine u kojoj dijete  navršava 19 godina života.
Iznimka je određena za djecu s  oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema propisima iz socijalne skrbi, za koju doplatak pripada i nakon navršene 19. godine, ali  najduže do 21. godine života.
 
Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti produžuje se i preko godina do kojih im pripada doplatak, a najduže do 21. godine života.
 
Doplatak za djecu pripada i za vrijeme u kojem je dijete spriječeno redovito pohađati školu zbog bolesti.
 
  Dijete s težim ili teškim invaliditetom

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu („Narodne Novine“ broj: 82/15.), izmijenjena je odredba, prema kojoj za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života. Prema novoj odredbi pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak i traje sve dok taj invaliditet postoji.
Pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom pripada pod uvjetom da je invaliditet nastao prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta.

Odredba se primjenjuje od 1. rujna 2015. od kada je Zakon stupio na snagu.
Zakonom je propisano i da korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima do 1.9.2015., a pravo im nije prestalo do dana stupanja na snagu Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.
Korisnicima kojima je pravo na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima prestalo do dana stupanja na snagu Zakona zbog navršenih 27 godina života, pripada pravo na doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva temeljem ovoga Zakona (ne prije 1.9.2015.) pa sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.
Oštećenje zdravlja djeteta i teži ili teški invaliditet, na osnovi kojeg se ostvaruje doplatak po povoljnijim uvjetima, dokazuje se nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja.

 
Od 1. siječnja 2015. na snazi je  Uredba o metodologijama vještačenja koju je donijela Vlada RH, a kojom se uređuje način i postupak vještačenja radi ostvarivanja prava. 
Prema navedenoj Uredbi, u postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu,  od 1. siječnja 2015. postojanje  oštećenja zdravlja djeteta, dokazuje  se Nalazom i mišljenjem  o vrsti i težini invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Nalaz i mišljenje donosi Jedinstveno tijelo vještačenja kao ustrojstvena jedinica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje. Teže oštećenje zdravlja djeteta  postoji ako je navedenim nalazom i mišljenjem, utvrđeno postojanje teškog ili težeg invaliditeta prema odredbi članka 25. stavka 2. točke d) i e) Uredbe o metodologijama vještačenja.
Postupak za vještačenje djeteta pokreće područna služba/ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje službenim putem ako je u zahtjevu za ostvarivanje prava navedeno da dijete za koje se traži doplatak ima oštećenje zdravlja. 
 
Doplatak za djecu ne pripada korisniku:
 
• za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno
• za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz državnog, lokalnog ili područnog proračuna  osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnom propisu. 
Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta  u  brak.
 

Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za prosinac  2016.
(u siječnju 2017.)

U Zavodu je bilo:

1440188 Osiguranika - ukupno

1231143  Radnici kod pravnih osoba
106130  Radnici kod fizičkih osoba
56558  Obrtnici
19633  Poljoprivrednici
20383  Samostalne profesionalne djelatnosti
172  Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6169  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 21.02.2017.
broj prijava  2113
broj odjava  1410


opširnije

1233375 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:

* Od obrade mirovina za prosinac 2016. (isplata u siječnju 2017.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u  (Zakon o mirovinskom osiguranju - N.N. 157/13) obustavljena je isplata mirovina za 1535 korisnika (31 korisnik mirovine s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 1504 korisnika u inozemstvu) te je dodatno obustavljena isplata za 497 korisnika zbog nedostavljenih potvrda o životu.

507201 Korisnici starosnih mirovina
14794 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
86436 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
179935 Korisnici prijevremene mirovine
161 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
201568 Korisnici invalidskih mirovina
243280 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

 669277 Korisnici mirovina - žene (54,26%)
564098 Korisnici mirovina - muškarci (45,74%)

1:1,17 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.437,32 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za studeni 2016. (5.805kn) iznosi 59,21%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 2.177,70 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.085.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za prosinac 2016.
(u siječnju 2017.)

U Zavodu je bilo 

172 238 korisnika doplatka za djecu za 322 870 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,44 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 370,13 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 122.000.000 kn.

 ... arhiva