Doplatak za djecu primjenom uredbi EU - Obiteljsko davanje u R Hrvatskoj
Općenito o obiteljskim davanjima u EU
Prema pravnim propisima, EU obiteljska davanja sva su novčana davanja i davanja u naravi namijenjena pokrivanju obiteljskih troškova. U državama članicama EU različite vrste davanja smatraju se obiteljskim davanjima, npr. roditeljski dodatak, doplatak za djecu, dodatak za veliku obitelj, dodatak za njegu djeteta s posebnim potrebama i slično.Obiteljskim davanjem u R Hrvatskoj smatra se doplatak za djecu.
Ako ste zaposleni ili samozaposleni, primate mirovinu ili imate prebivalište u nekoj od država članica EU, Europskog gospodarskog prostora (EGP) ili Švicarskoj Konfederaciji moguće je da ćete u nekoj od tih država ostvariti pravo na obiteljsko davanje, čak i ako dijete ne prebiva u toj državi, ali ima prebivalište u nekoj od država članica EU.
Napomena: U slučajevima u kojima poslodavac koji redovito obavlja svoju djelatnost u državi članici EU EGP-u ili Švicarskoj Konfederaciji šalje svog radnika u drugu državu da za njega u toj državi obavlja poslove u određenom razdoblju (izaslanje), na radnika se za vrijeme trajanja izaslanja i nadalje primjenjuje zakonodavstvo matične države.
Odredbe o izaslanju omogućuju i samozaposlenim osobama da privremeno obavljaju svoju djelatnost u drugoj državi članici EU, a da se na njih za to vrijeme primjenjuje zakonodavstvo matične države.
Pravo na obiteljsko davanje iz više od jedne države članice EU
Propisi EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti sadrže jasna pravila o tome koja je država članica EU nadležna za isplatu obiteljskih davanja.Pravilima prednosti određuje se koja će država biti primarno, a koja sekundarno nadležna za isplatu obiteljskog davanja ako pravo postoji u više država članica EU.
Propisi EU omogućuju ostvarivanje prava na najviši iznos obiteljskog davanja predviđen zakonodavstvom jedne od navedenih država članica EU.
Primarno nadležna država isplaćivat će puni iznos obiteljskog davanja. Ako je iznos obiteljskog davanja u sekundarno nadležnoj državi viši od iznosa obiteljskog davanja u primarno nadležnoj državi, tada će sekundarno nadležna država isplatiti dodatak u visini razlike između ta dva davanja.
Ako pravo na obiteljsko davanje postoji u više država članica EU po različitim osnovama, koja će država biti primarno, a koja sekundarno nadležna za isplatu doplatka za djecu određuje se prema sljedećim pravilima:
- pravima koja postoje po osnovi zaposlenja ili samozaposlenja
- pravima koja postoje po osnovi korištenja mirovine
- pravima stečenim po osnovi boravišta.
Ako pravo na obiteljsko davanje postoji u više država članica EU po istoj osnovi, bilo da je to zaposlenje ili samozaposlenje, korištenje mirovine ili boravište, načelno je primarno nadležna država boravišta djece.
Nadležnost i podnošenje zahtjeva
Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu primjenom pravnih propisa EU nadležne su područne službe i područni uredi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta podnositelja zahtjeva.Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, putem naših e-Usluga, a može se podnijeti i usmeno na zapisnik. Zahtjeve je moguće predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske.
Ako je jedan od roditelja zaposlen/samozaposlen ili koristi naknadu za nezaposlene osobe u R Hrvatskoj ili je izaslani radnik, a dijete prebiva u R Hrvatskoj, zahtjev obavezno trebate podnijeti u R Hrvatskoj, bez obzira na to što prema prihodima članova kućanstva ili zbog drugih razloga možda nemate pravo na doplatak za djecu u R Hrvatskoj.
Dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu
Uz dokumentaciju koja se inače prilaže uz zahtjev radi ostvarivanja prava na doplatak za djecu u R Hrvatskoj treba priložiti i dodatnu dokumentaciju:
- presliku ugovora o radu iz inozemstva, presliku obrtnice iz inozemstva
- presliku potvrde o primanju novčane naknade za nezaposlenost u inozemstvu
- presliku prijave boravišta u inozemstvu
- presliku rješenja o priznanju prava na mirovinu u inozemstvu
- dokaze o visini ukupno ostvarenog prihoda u inozemstvu u neto iznosu u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva
- presliku odluke nadležne inozemne ustanove o priznanju prava na doplatak za djecu (ako je u drugoj državi članici EU, EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji ostvareno pravo na doplatak za djecu).
Ako podnositelj zahtjeva nije u mogućnosti dostaviti dokaze o radu i prebivanju bivšeg bračnog druga ili partnera u inozemstvu, zahtjevu treba priložiti osobnu, vlastoručno potpisanu izjavu u kojoj će biti navedeni podaci o zaposlenju i adresi drugog roditelja u inozemstvu kojima podnositelj zahtjeva raspolaže.
Postupanje prema zahtjevu i prosljeđivanje zahtjeva u drugu državu članicu EU
Nakon donošenja odluke o zahtjevu za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnesenom u R Hrvatskoj, nadležnoj ustanovi u drugoj državi članici EU prosljeđuju se informacije o podnesenom zahtjevu, o korištenju doplatka za djecu u R Hrvatskoj i podaci o članovima kućanstva kako bi odlučila postoji li pravo na tzv. razlikovni dodatak (svota obiteljskog davanja određena prema propisima druge države članice, umanjena za svotu doplatka za djecu koja se isplaćuje u R Hrvatskoj).
Ako u R Hrvatskoj, kao primarno nadležnoj državi, ne postoji pravo na doplatak za djecu (npr. prihodi kućanstva viši su od dohodovnog cenzusa, djeca su starija od 19 godina i dr.), a u drugoj su državi članici EU ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava, tada će država članica EU koja je sekundarno nadležna isplaćivati punu svotu obiteljskog davanja, odnosno doplatka za djecu.
U vezi s tim, u slučajevima kada je R Hrvatska primarno nadležna država za isplatu obiteljskog davanja zahtjev uvijek trebate podnijeti u R Hrvatskoj, bez obzira na to što možda ne ispunjavate uvjete za priznanje prava prema Zakonu o doplatku za djecu jer je to jedini način da HZMO odluči postoji li ili ne postoji pravo na doplatak za djecu u R Hrvatskoj, a inozemna ustanova da odluči postoji li pravo na tzv. razlikovni dodatak.
Budući da svaka država članica EU, odlučujući o pravu na obiteljsko davanje primjenjuje odredbe svog nacionalnog zakonodavstva, nadležna ustanova države članice EU kojoj je zahtjev proslijeđen zatražit će od podnositelja zahtjeva dodatne podatke i dokumentaciju potrebnu za donošenje odluke.
Razmjena informacija među državama članicama
Radi ostvarivanja prava na doplatak za djecu u drugim državama članicama EU, EGP-a ili Švicarskoj Konfederaciji, HZMO ne izdaje potvrde o (ne)primanju doplatka za djecu u R Hrvatskoj, već sve informacije razmjenjuje službenim putem s nadležnim inozemnim ustanovama.
Promjene tijekom korištenja prava
Radi kontinuiranog korištenja prava na doplatak za djecu, korisnici su dužni na vrijeme obavijestiti HZMO i nadležnu ustanovu u drugoj državi članici EU o svim promjenama koje nastanu tijekom korištenja prava koje bi mogle utjecati na uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, a naročito promjene u vezi sa zaposlenjem korisnika i/ili bračnog/izvanbračnog/razvedenog bračnog druga, prebivalištem članova obitelji, promjenom bračnog statusa i skrbništva nad djecom, stjecanjem ili gubitkom prava na mirovinu i dr.
HZMO-u treba prijaviti svaku promjenu u roku od 15 dana od dana nastale promjene, u skladu sa Zakonom o doplatku za djecu.
Isplata doplatka za djecu
Korisnicima s prebivalištem u R Hrvatskoj doplatak za djecu isplaćuje se na račun otvoren u banci. Radi isplate doplatka za djecu, korisnik dostavlja tiskanicu ovlaštenje/suglasnost koju izdaje i ovjerava banka u kojoj je otvorio račun.
Korisnicima s prebivalištem u inozemstvu doplatak za djecu isplaćuje se u konvertibilnoj valuti na račun korisnika otvoren u inozemnoj banci ili putem čeka na adresu korisnika doplatka za djecu, ako je omogućen takav način isplate u drugoj državi.
Radi isplate doplatka za djecu, korisnik dostavlja zahtjev za doznaku hrvatskog doplatka za djecu preko banke koju izdaje i ovjerava inozemna banka u kojoj je otvorio račun.
Primjeri
Primjer 1.
Samohrana majka zaposlena je u Sloveniji. Ona i dijete imaju prebivalište u R Hrvatskoj. Pravo na obiteljsko davanje postoji u obje države. Prema navedenim pravilima, primarno nadležna država za isplatu obiteljskih davanja je država zaposlenja, dakle Slovenija, a sekundarno nadležna država je država u kojoj ima prebivalište, dakle Hrvatska.
Primjer 2.
Majka je zaposlena u Sloveniji , a otac je korisnik mirovine iz Austrije.
Obitelj ostvaruje pravo na obiteljsko davanje iz obje države. Iznos obiteljskog davanja iz Slovenije je 100 EUR, a iznos obiteljskog davanja iz Austrije je 150 EUR. Prema navedenim pravilima, Slovenija je primarno nadležna država, a Austrija sekundarno nadležna država. Nadalje, Slovenija će isplaćivati puni iznos obiteljskog davanja (100 EUR), a Austrija će s obzirom na viši iznos obiteljskog davanja isplaćivati dodatak u visini razlike između ta dva davanja (50 EUR-).
Primjer 3.
Otac je zaposlen u Belgiji, a obitelj prebiva u Francuskoj. Pravo na obiteljsko davanje postoji u obje države. Prema navedenim pravilima, primarno nadležna država za isplatu obiteljskog davanja je Belgija, a sekundarno nadležna država je Francuska.
Primjer 4.
Otac je zaposlen u Njemačkoj, a majka je zaposlena u Hrvatskoj gdje ona i dijete imaju prebivalište. Pravo na obiteljsko davanje postoji u obje države. Prema navedenim pravilima, primarno nadležna država za isplatu obiteljskog davanja je Hrvatska, a sekundarno nadležna država je Njemačka.
Primjer 5.
Majka, otac i dijete imaju prebivalište u Njemačkoj. Majka je korisnica mirovine iz Njemačke, a otac je korisnik mirovine iz Nizozemske. Pravo na obiteljsko davanje postoji u obje države. Prema navedenim pravilima, primarno nadležna država za isplatu obiteljskog davanja je Njemačka, a sekundarno nadležna država je Nizozemska.
Primjer 6.
Majka, otac i dijete imaju prebivalište u Italiji. Otac je zaposlen u Francuskoj, a majka je zaposlena u Italiji. Pravo na obiteljsko davanje postoji u obje države. Iznos obiteljskog davanja iz Italije je 25 EUR, a iznos obiteljskog davanja iz Francuske je 50 EUR. Prema navedenim pravilima, Italija je primarno nadležna država, a Francuska je sekundarno nadležna država. Nadalje, Italija će isplaćivati puni iznos obiteljskog davanja (25 EUR), a Francuska, s obzirom na viši iznos obiteljskog davanja, isplaćivat će dodatak u visini razlike između ta dva davanja (25 EUR).
