HZMO 99 godina na usluzi vama – korisnicima naših usluga
14.05.2021.
Prije 99 godina, na današnji datum - 14. svibnja, osnovana je institucija koja je prethodnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu osnovan je 1922. na temelju Zakona o osiguranju radnika donesenog 14. svibnja 1922. kao javna ustanova za mirovinsko (tada socijalno) osiguranje radnika. Zakonom o osiguranju radnika prvi put na jedinstven način, u čitavoj tadašnjoj monarhiji uspostavljeno je i uređeno zdravstveno i socijalno osiguranje zaposlenih na ovim prostorima, uz već postojeće osiguranje za slučaj nesreće na poslu. Središnji ured bio je nositelj socijalnog osiguranja radnika za čitavu tadašnju državu, a na području Hrvatske godine 1922. obuhvaćao je 137 404 osiguranika.
Mirovinsko osiguranje uvedeno tim Zakonom pokrivalo je rizike starosti, invalidnosti i smrti, međutim, stjecajem okolnosti, njegova je primjena bila odgođena do 1. rujna 1937. od kada se provodi neprekidno do danas. Ovaj je Zakon za to doba bio smatran jednim od najnaprednijih propisa te vrste u Europi. Odredbama članka 119. toga Zakona osnovan je i Središnji ured za osiguranje radnika sa sjedištem u Zagrebu - preteča današnjeg HZMO-a.
Ravnateljstvo Središnjeg ureda za osiguranje radnika zaključilo je na svojoj sjednici održanoj 30. kolovoza 1922. da se na nabavljenom zemljištu sagradi zgrada za potrebe Središnjeg i Okružnog ureda za osiguranje. Nakon kupnje zemljišta pristupilo se izradi građevnog programa, te je zaključkom predsjedništva Središnjeg ureda 11. prosinca 1923. raspisan natječaj za izradu idejne osnove o samoj gradnji. Prvu nagradu dobio je zagrebački arhitekt Rudolf Lubynski iz Zagreba. Gradnja zgrade započela je 28. kolovoza 1925., a useljena je u veljači 1928. Sadašnji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje javna je ustanova sa sjedištem kao i njegovi prednici, u zgradi bivšeg Središnjeg ureda u Zagrebu, u Ulici A. Mihanovića 3. te je ključna institucija nacionalnog mirovinskog sustava koja kontinuirano skrbi o približno 1,5 milijuna osiguranika, više od 1,2 milijuna korisnika mirovina te više od 150 tisuća korisnika doplatka za djecu (za više od 300 tisuća djece).
Prije 99 godina, na današnji datum - 14. svibnja, osnovana je institucija koja je prethodnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu osnovan je 1922. na temelju Zakona o osiguranju radnika donesenog 14. svibnja 1922. kao javna ustanova za mirovinsko (tada socijalno) osiguranje radnika. Zakonom o osiguranju radnika prvi put na jedinstven način, u čitavoj tadašnjoj monarhiji uspostavljeno je i uređeno zdravstveno i socijalno osiguranje zaposlenih na ovim prostorima, uz već postojeće osiguranje za slučaj nesreće na poslu. Središnji ured bio je nositelj socijalnog osiguranja radnika za čitavu tadašnju državu, a na području Hrvatske godine 1922. obuhvaćao je 137 404 osiguranika.
Mirovinsko osiguranje uvedeno tim Zakonom pokrivalo je rizike starosti, invalidnosti i smrti, međutim, stjecajem okolnosti, njegova je primjena bila odgođena do 1. rujna 1937. od kada se provodi neprekidno do danas. Ovaj je Zakon za to doba bio smatran jednim od najnaprednijih propisa te vrste u Europi. Odredbama članka 119. toga Zakona osnovan je i Središnji ured za osiguranje radnika sa sjedištem u Zagrebu - preteča današnjeg HZMO-a.
Ravnateljstvo Središnjeg ureda za osiguranje radnika zaključilo je na svojoj sjednici održanoj 30. kolovoza 1922. da se na nabavljenom zemljištu sagradi zgrada za potrebe Središnjeg i Okružnog ureda za osiguranje. Nakon kupnje zemljišta pristupilo se izradi građevnog programa, te je zaključkom predsjedništva Središnjeg ureda 11. prosinca 1923. raspisan natječaj za izradu idejne osnove o samoj gradnji. Prvu nagradu dobio je zagrebački arhitekt Rudolf Lubynski iz Zagreba. Gradnja zgrade započela je 28. kolovoza 1925., a useljena je u veljači 1928. Sadašnji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje javna je ustanova sa sjedištem kao i njegovi prednici, u zgradi bivšeg Središnjeg ureda u Zagrebu, u Ulici A. Mihanovića 3. te je ključna institucija nacionalnog mirovinskog sustava koja kontinuirano skrbi o približno 1,5 milijuna osiguranika, više od 1,2 milijuna korisnika mirovina te više od 150 tisuća korisnika doplatka za djecu (za više od 300 tisuća djece).
