Obustave od mirovinskih primanja
Zavod kao isplatitelj mirovinskih primanja (iznos mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, iznos dokupljene mirovine čija je isplata preuzeta prema Zakonu o nastavku isplate dokupljenih mirovina i drugi dodatci koji se isplaćuju uz mirovinu), prema Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23) ima obvezu obračuna, obustave i uplate poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a porezni obveznik je umirovljenik. Pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu/uobičajenom boravištu umirovljenika. Ako umirovljenik u Republici Hrvatskoj nema prebivalište niti uobičajeno boravište i ako s državom u kojoj ima prebivalište/uobičajeno boravište nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pripadnost poreza određuje se prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu isplatitelja.
Zavod iz mirovinskih primanja, prema pravnim osnovama za naplatu, obračunava, obustavlja te uplaćuje u korist vjerovnika/ovrhovoditelja odgovarajuće iznose ili dio mirovinskih primanja koje se u Zavodu, radi načina vođenja podataka, skupno nazivaju ustege. Pod pojmom ustega podrazumijeva se svaka obustava koja se provodi iz mirovinskih primanja, a obuhvaća prisilnu i dobrovoljnu naplatu.
Prisilnu naplatu, odnosno ovrhu Zavod provodi kao ovršenikov dužnik prema redoslijedu naplate, u skladu s Ovršnim zakonom (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje u tekstu: OZ).
Dobrovoljnu naplatu Zavod obavlja prema suglasnosti korisnika, isključivo na temelju ugovornih odnosa s kreditorima/osiguravateljima.
Dokumentacija na temelju koje se postupa ulaže se u spis korisnika te se određuje redoslijed naplate. Na zahtjev korisnika omogućuje se uvid u spis ili se na zahtjev izdaje potvrda o aktivnim ustegama i ustegama koje su zavedene u redoslijed naplate. Korisnike mirovinskih primanja kojima se provodi ustega na mirovini redovito se mjesečno obavještava o iznosima i vrsti ustega na obavijesti o mirovinskim primanjima (ovrha/kredit), a korisnike mirovinskih primanja koji su u sustavu e-Građani Zavod obavještava svaki mjesec o vrsti ustege (ovrha, kredit, premija dopunskog zdravstvenog osiguranja i dr.), iznosu ustege i ovrhovoditelju/vjerovniku. Na osnovi potvrde o mjesečnim uplatama po pojedinoj ustezi korisnik mirovinskih primanja može s ovrhovoditeljem/vjerovnikom provjeriti uplate i uskladiti stanje duga.
Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje
Zakonom o izmjenama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 33/23) ukinuta je od 1. travnja 2023. osnova za obračunavanje dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranika po osnovi korisnika mirovine prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske.
U skladu s navedenim, Zavod dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje obračunava na zaostatke mirovine, odnosno iz zaostataka mirovina koje pripadaju korisnicima za razdoblje do 31. ožujka 2023. Obračun se provodi u skladu s člankom 238. stavkom 1. Zakona o doprinosima (Narodne novine, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23, 114/23), koji propisuje da se doprinosi obračunavaju prema propisima važećim za razdoblje osiguranja na koje se obveza odnosi.
Primitci koje isplaćuje Zavod
Prema Zakonu o porezu na dohodak Zavod obračunava predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na mirovinska primanja ako podliježu oporezivanju, a obračunani porez obustavlja iz mirovinskih primanja te uplaćuje u državni proračun.
Prema Zakonu o porezu na dohodak, porez se ne obračunava na sljedeće primitke koje isplaćuje Zavod:
- obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
- doplatak za djecu
- naknadu plaće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu, od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja, a najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije
- zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu
- novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja
- doplatak za pomoć i njegu druge osobe
- naknadu plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije
- dodatak na mirovinu isplaćen u skladu sa Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji korisniku mirovine pripada za razdoblje do 31. prosinca 2011.
- nacionalnu naknadu za starije osobe
- jednokratno novčano primanje koje se isplaćuje uz mirovine na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske ili na temelju posebnog propisa.
Obračun predujma poreza
Od 1. siječnja 2024. Zavod primjenjuje u obračunu predujma poreza na mirovinska primanja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 114/23). Zbog izmjena u načinu oporezivanja, Zavod više ne obračunava prirez porezu na dohodak na mirovinska primanja, a prve mirovine bez obračunanog prireza porezu isplaćene su u siječnju 2024.
Od mirovinskih primanja koja podliježu obračunu poreza na dohodak izračunava se porezna osnovica umanjenjem za neoporezivi dio i to:
- za osnovni osobni odbitak koji iznosi 560,00 eura
- za dio osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji i članove obitelji s invaliditetom, umirovljenika s invaliditetom i za druge odbitke koji se utvrđuju primjenom odgovarajućeg koeficijenta na osnovni osobni odbitak, kao što je navedeno u tabličnom prikazu.
| Osnova za povećanje osnovnog osobnog odbitka | KOEFICIJENT | KOEFICIJENT x 560 |
|---|---|---|
| Uzdržavani član | 0,5 | 280,00 |
| 1. dijete | 0,5 | 280,00 |
| 2. dijete | 0,7 | 392,00 |
| 3. dijete | 1,0 | 560,00 |
| 4. dijete | 1,4 | 784,00 |
| 5. dijete | 1,9 | 1.064,00 |
| Invalidnost | 0,3 | 168,00 |
| Invalidnost 100% | 1,0 | 560,00 |
Osobne odbitke umirovljenicima priznaje i evidentira Porezna uprava na osnovi odgovarajućih isprava koje dostavlja korisnik mirovinskih primanja. Porezna uprava dostavlja Zavodu podatke o osobnim odbicima i podatke o stupnju invalidnosti korisnika mirovinskih primanja sa statusom hrvatskoga ratnoga vojnog invalida, mjesečno u e-razmjeni, koje Zavod koristi pri obračunu predujma poreza na dohodak. Prema tome, umirovljenici nisu obvezni dostavljati Zavodu porezne kartice.
Na tako dobivenu poreznu osnovicu predujam poreza obračunava se od 1. siječnja 2024. primjenom poreznih stopa na obračunanu poreznu osnovicu. Za donošenje poreznih stopa nadležna su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave (JLS), i to:
| Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave | Porezne stope (%) na poreznu osnovicu | |
|---|---|---|
| do 50.400,00 eura | višu od 50.400,00 eura | |
| Općine
|
15-22
|
25-33 |
| Grad s manje od 30.000 stanovnika | 15-22,44 | 25-33,60 |
| Grad s više od 30.000 stanovnika | 15-23 | 25-34,50 |
| Grad Zagreb | 15-23,60 | 25-35,40 |
Ako predstavničko tijelo JLS-a ne donese odluku do 31. prosinca 2023. kojom propisuje visinu poreznih stopa, Zavod predujam poreza na dohodak obračunava na mjesečnu poreznu osnovicu primjenom zakonske porezne stope od 20 % i 30 %, ovisno o visini porezne osnovice.
Mjesečne porezne osnovice su:
| MJESEČNA POREZNA OSNOVICA | STOPA POREZA |
|---|---|
| do 4.200,00 eura | STOPA PREMA ODLUCI JLS-a AKO NIJE DONESENA ODLUKA- 20% |
| viša od 4.200,00 eura | STOPA PREMA ODLUCI JLS-a AKO NIJE DONESENA ODLUKA- 30 % |
Umirovljeniku sa statusom hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata obračunani predujam poreza prvo se umanjuje za postotak invalidnosti, a tako obračunani iznos umanjuje se još za 50 %, odnosno primjenjuje se umanjenje predujma za 50 % kao i za sve umirovljenike po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine.
Iznimno, nasljedniku nakon smrti korisnika mirovinskih primanja i korisnicima invalidskih mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad koji su zaposleni Zavod obračunava porez na mirovinska bez primjene osobnog odbitka s obzirom na to da je porezna kartica - obrazac PK kod drugog poslodavca.
Međutim, u slučaju da je nasljednik i korisnik mirovinskih primanja, na mirovinska primanja ostavitelja koja se isplaćuju nasljedniku obračunava se porez primjenom osobnog odbitka ako se prema podacima na poreznoj kartici - Obrazac PK, nasljednika/korisnika mirovinskih primanja utvrdi da se osobni odbitak u cijelosti primjenjuje na mirovinskim primanjima i da prilikom obračuna poreza na isplaćena mirovinska primanja nije iskorišten u cijelosti.
Predujam poreza na dohodak po osnovi mirovine iz inozemstva koja podliježe oporezivanju u Republici Hrvatskoj korisnik plaća isključivo prema rješenju Porezne uprave, koja će pri izračunu predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine uzeti u obzir i mirovinsko primanje koje porezni obveznik ostvaruje od tuzemnog isplatitelja (iznos iskorištenog osobnog odbitka i utvrđenu poreznu osnovicu).
Korisnicima kojima se uz redovna mirovinska primanja isplaćuju zaostaci mirovine za prethodna porezna razdoblja do uključivo mirovine za mjesec studeni 2023., pri obračunu predujma poreza na dohodak, prema članku 25. stavku 2. točki 2. Zakona o porezu na dohodak obračunava se i prirez.
Korištenje osobnog odbitka i izvještavanje Porezne uprave
Korisnik mirovinskih primanja koji nakon umirovljenja uz mirovinu nastavno ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod drugog ili više poslodavaca (isplatitelja) u nepunom radnom vremenu, pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada osobni odbitak i dalje koristi kod drugog poslodavca kod kojeg je zaposlen, kod kojeg se nalazi porezna kartica, a Zavod u tom slučaju na mirovinsko primanje obračunava porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak, na temelju e-PK. Korisnik mirovine koji se zaposli nakon umirovljenja, a imao je prekid radnog odnosa, u obračunu predujma poreza na dohodak i nadalje koristi osobni odbitak u Zavodu na temelju e-PK, a drugi poslodavac obračunat će porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak. Međutim, korisnik u navedenim slučajevima može osobni odbitak koristiti u cijelosti odabirom isplatitelja kod kojeg će osobni odbitak koristiti, tako da zatraži da Porezna uprava evidentira omjer (postotak korištenja osobnog odbitka) od 100 % kod drugog isplatitelja, a Porezna uprava isplatitelju kod kojeg ne koristi osobni odbitak dostavlja omjer (postotak) od 0 %. Ako korisnik mirovinskog primanja zatraži raspodjelu osobnog odbitka, Porezna uprava će na Obrascu PK evidentirati omjer (postotak) raspodjele osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima) i Zavodu, u skladu sa zahtjevom, a nakon evidentiranih promjena izdati novi Obrazac PK na temelju kojeg se priznaje osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. O izabranom poslodavcu ili postotku raspodjele osobnog odbitka Porezna uprava obavijestit će Zavod u razmjeni podataka. Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka radi obvezne primjene korisnik mirovinskih primanja kao porezni obveznik prijavljuje Poreznoj upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću).
Zavod ne dostavlja korisnicima IP obrazac s obzirom na to da je zadnja zakonska obveza dostavljanja ovog obrasca za isplatitelje važila za 2018. godinu.
Na zahtjev korisnika mirovine koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu Zavod će izdati potvrdu s potrebnim podacima.
Ovrhe na mirovinskim primanjima
U slučaju ovrhe na mirovinskim primanjima korisnika, Zavod je kao isplatitelj, prema OZ-u, ovršenikov dužnik. Stoga, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja ima zakonsku obvezu izvršiti pljenidbu i prijenos dijela mirovine u korist računa ovrhovoditelja, a iznos mirovine koji je izuzet od ovrhe isplatiti ovršeniku.
Pravni temelj za provedbu ovrhe/sudska/izvansudska/porezna ovrha
Sudska ovrha dopuštena je od 1. rujna 2014. samo na mirovinskim primanjima koja se isplaćuju putem pošte.
Ako se mirovinska primanja isplaćuju preko banaka, dopuštena je sudska ovrha:
- prema rješenjima koje su sudovi donijeli u ovršnim postupcima do 1. rujna 2014. s obzirom na to da se ti postupci trebaju dovršiti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je ovršni postupak započeo
- iznimno od 3. kolovoza 2017., na mirovinskim primanjima koja se isplaćuju preko banaka, radi naplate tražbina po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Rješenja o ovrsi koja donose sudovi zaprimaju se, u pravilu, prije pravomoćnosti pa Zavod na temelju ovih rješenja do njihove pravomoćnosti provodi samo pljenidbu mirovinskih primanja, a zaplijenjena sredstva čuvaju se do pravomoćnosti na računu jamčevnih pologa. Kada nadležni sud obavijesti Zavod da je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno, Zavod prenosi zaplijenjenu tražbinu u korist ovrhovoditelja. Nakon toga se pljenidba i prijenos provode redovito mjesečno do namirenja cjelokupne tražbine.
U izvansudskoj ovrsi Zavod zaprima pravomoćna rješenja o ovrsi koje donose javni bilježnici, ali se od 1. rujna 2017. nakon primitka rješenja provodi pljenidba dijela mirovine koji podliježe ovrsi, a prijenos se zaplijenjenih sredstava odgađa i provodi nakon isteka roka od 60 dana od primitka rješenja.
Prema izjavama o zapljeni po pristanku dužnika iz članka 202. OZ-a, ako je obavljena uredna dostava, Zavod samo provodi pljenidbu, a prijenos zaplijenjenih sredstava iz mirovinskih primanja provodi istekom roka od 60 dana od primitka ove isprave.
Zavod provodi ovrhe i u korist novih ovrhovoditelja ili protiv novih dužnika ako ovrhovoditelji u pokrenutom postupku odgovarajućom ispravom dokažu da su tražbina/dug na njih preneseni, na temelju koje se može provesti promjena na strani ovrhovoditelja/ovršenika, uz dostavu propisane dokumentacije. Prvobitni ovrhovoditelj ili novi ovršenik mogu u roku od 60 dana podnijeti prigovor sudu da je ovrha nedopuštena, a ako sud po prigovoru donese odluku kojom ukida sve provedene ovršne radnje, Zavod će obustaviti ovrhu.
U slučajevima kada se na mirovinskim primanjima provode rješenja o ovrsi koja donose porezna tijela, primjenjuju se propisi Općeg poreznog zakona (dalje u tekstu: OPZ) i OZ-a. Na rješenja koja porezna tijela donose od 1. siječnja 2017. prema OPZ-u (Narodne novine, broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22), u pogledu izuzeća i ograničenja od ovrhe na primanja koja isplaćuje Zavod primjenjuje se OZ.
U prilogu su tablični prikazi mirovinskih primanja koja Zavod isplaćuje svojim korisnicima s važećim ograničenjima iz članka 173. stavka 1. i 2. OZ-a i izuzećima iz članka 172. OZ-a, koja se primjenjuju u slučaju provedbe ovrhe u Zavodu i isplate mirovinskih primanja na poseban račun ovršenika koji ima ovrhu na novčanim sredstvima.
Napominje se da primjena izuzeća od ovrhe odstupa od važećih pravila o izuzećima samo prema izjavama o zapljeni donesenim u skladu s člankom 178. stavkom 1. OZ-a (Narodne novine, br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 - dalje u tekstu: OZ/96), koji je bio na snazi od 28. srpnja 2005. do 17. lipnja 2008., a prema kojemu je dužnik mogao ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća/mirovina u cijelosti ili djelomično i da se isplate obavljaju izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi. Zapljena cijelog mirovinskog primanja prema suglasnosti dužnika primjenjivala se u Zavodu do početka 2013. godine, odnosno do stupanja na snagu Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, br. 6/13 - dalje u tekstu: Pravilnik). Nakon toga se te izjave provode do propisanog zakonskog izuzeća sve do 13. rujna 2017. kada je stupila na snagu Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-II-240/2014 od 11. srpnja 2017. (Odluka). Odlukom je u povodu pokrenutog postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom ukinut članak 26. stavak 3. Pravilnika. Zavod nije automatizmom, tj. stupanjem na snagu Odluke provodio takvu ispravu u opsegu većem od važećih ograničenja i izuzeća od ovrhe, pa je nastavio postupati u cijelosti u skladu s navedenom ispravom donesenom prema OZ/96 samo ako je ovrhovoditelj na naknadno traženje Zavoda ustrajao da se ovrha provede na cijeloj mirovini, što se događalo u rijetkim slučajevima.
| PREDMET OVRHE | VRSTA TRAŽBINE | IZNOS IZUZET OD OVRHE NA TEMELJU OVRŠNOG ZAKONA 1 I PRIMANJA IZUZETA OD OVRHE I PREMA POSEBNIM PROPISIMA 2 |
|---|---|---|
| 1. mirovinska primanja 3 manja od prosječne netoplaće po zaposlenom u RH (1.131,00 eura, siječanj -kolovoz 2023., Narodne novine, broj 131/23.) |
1.a) radi naplate tražbine po drugoj osnovi i tražbina po osnovi poreznih propisa 4 1.b) radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja 1.c) za uzdržavanje djeteta |
1.a) ¾ mirovinskih primanja ovršenika (do iznosa od 1.005,33 eura) odnosno ne više od ⅔ prosječne netoplaće po zaposlenom u RH (754,00 eura) 1.b) ½ neto mirovinskih primanja ovršenika 1.c) ¼ neto mirovinskih primanja ovršenika |
| 2. mirovinska primanja veća od prosječne netoplaće po zaposlenom u RH (1.131,00 eura siječanj - kolovoz 2023., Narodne novine, broj 131/23.) |
2.a) radi naplate tražbine po drugoj osnovi i tražbina po osnovi poreznih propisa 2.b) radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja 2.c) za uzdržavanje djeteta |
2.a) ⅔ prosječne netoplaće u RH (754,00 eura) 2.b) ½ prosječne netoplaće u RH (565,50 eura) 2.c) ¼ prosječne netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za proteklu godinu (282,75 eura) |
| 3.TO i DPNJ5 | - za uzdržavanje djeteta, radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja | ½ tih primanja |
| Nacionalna naknada za starije osobe | ||
| TO i DPNJ | ||
| Doplatak za djecu | ||
| 1. Obiteljske mirovine djece i roditelja ako obavlja roditeljske dužnosti ili koristi mirovinu uz djecu 2. Dio obiteljske mirovine koji se odnosi na djecu i roditelje iz točke 1. ako obiteljsku mirovinu koriste i roditelji osiguranika koji žive odvojeno 6 |
||
| Jednokratna novčana primanja koja se isplaćuju korisnicima mirovina i korisnicima doplatka za djecu prema odlukama Vlade RH |
1 Ovršni zakon (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22)
2 Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe (Narodne novine br. 62/20, 156/23)
3 Mirovina i dokupljena mirovina, dodaci na mirovinu (dodatak ZOMO, HAZU, HB), razlika po preračunu, zbroj razlika mirovinskih primanja nakon usklađivanja AVM-a
4 Prema Općem poreznom zakonu (Narodne novine, br. 115/16), s primjenom od 1. siječnja 2017.
5 Primitci izuzeti od ovrhe, osim radi naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta, radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
6 prema posebnom propisu, odnosno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 119/22)
Prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja/namirenje više ovrhovoditelja na mirovini istog ovršenika
U skladu s člankom 180. stavkom 1. OZ-a, prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja (rješenja o ovrsi) određuje se prema danu primitka ovršnog prijedloga.
Odredbom članka 180. stavka 2. OZ-a propisano je da se, ako je ovršni prijedlog upućen preporučenom pošiljkom preko davatelja poštanskih usluga, dan predaje davatelju poštanskih usluga smatra danom predaje sudu, iz čega proizlazi da se prednosni red više ovrhovoditelja određuje prema danu primitka ovršnog prijedloga u sudu. Ako su ovršni prijedlozi u sudu primljeni istoga dana, založna prava imaju isti prednosni red naplate, odnosno ako se tražbine ne mogu namiriti u cijelosti namiruju se razmjerno. Ovrha radi naplate uzdržavanja djeteta ima apsolutno pravo prvenstva naplate, odnosno ta vrsta ovrhe ima prednost pred ovrhama radi naplate svih drugih tražbina, neovisno o vremenu njihova nastanka. Kada pravo na zakonsko uzdržavanje te pravo na rentu za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja prema istom ovršeniku/korisniku mirovine ima više ovrhovoditelja, a ukupni iznos njihovih tražbina prelazi dio mirovinskog primanja koji može biti predmet ovrhe, ovrha se provodi u korist svakog od tih ovrhovoditelja, razmjerno visini njihovih tražbina, s tim da bi razmjerno namirenje trebao odrediti sud.
Prednosni red na temelju izjave o zapljeni po pristanku ovršenika i javnobilježničkog rješenja o ovrsi koje na prisilnu naplatu dostavljaju ovrhovoditelji određuje se prema datumu kada je suglasnost o zapljeni plaće/javnobilježničko rješenje o ovrsi dostavljeno poslodavcu, odnosno Zavodu. Međutim, izjava o zapljeni ne utječe na provedbu ovrhe na mirovinskom primanju radi namirenja tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale na osnovi narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete na osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja, što znači da dostavom rješenja o ovrsi radi namirenja navedenih tražbina ova isprava gubi prednost u naplati.
Kada prema članku 200. stavku 1. Ovršnog zakona ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu koji je s ovršenikom sklopio ugovor o radu ili službi, i to s danom dostave rješenja o ovrsi/izjave o zapljeni novom poslodavcu odnosno Zavodu.
Zavod ne može obavještavati dužnika o primitku pravne osnove za provedbu ovrhe niti o poduzimanju pravnih radnji u ovrsi, već sam ovršenik treba zatražiti obavijest od Zavoda, u skladu sa svojim pravnim interesom.
Obveze Zavoda kao isplatitelja mirovinskih primanja u uvjetima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) ovrhe provodi na novčanim sredstvima na računima u bankama, u skladu s odredbama OZ-a i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Zavod nema uvid u očevidnik ovrha FINA-e ni obratno, stoga mu nije poznato je li se neko rješenje o ovrsi koje se nalazi u Zavodu nalazi i u FINA-i (npr. za rješenje o ovrsi kojim je ovrha određena općenito na imovini ovršenika ovrhovoditelj može zatražiti i provedbu ovrhe u FINA-i na računima i na stalnom novčanom primanju kod isplatitelja primanja).
Zavod kao isplatitelj mirovinskih primanja, doplatka za djecu, nacionalne naknade za starije osobe i jednokratnih novčanih primanja, u slučaju ovrhe na novčanim sredstvima na računima banaka na koje se navedena primanja isplaćuju, obvezan je prema obavijestima FINA-e, koje dnevno preuzima u elektroničkoj razmjeni podataka, uplatiti primanja izuzeta od ovrhe na poseban račun korisnika. Pri tome, obvezno na poseban račun ovršenika, isplaćuje primanja iz članka 172. OZ-a i iznose mirovinskih primanja izuzetih od ovrhe iz članka 173. OZ-a te primanja po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za pomoć i njegu. Zavod je u inicijalnoj elektroničkoj razmjeni 17. veljače 2017. preuzeo zatečeno stanje za sve korisnike mirovinskih primanja na računima na kojima se obavlja ovrha na novčanim sredstvima, nakon čega dnevno preuzima nove obavijesti o vrsti tražbina za koje je započela ovrha na novčanim sredstvima i podatke o posebnom računu, čime je omogućeno da bez odgode postupa u isplati na poseban i redovan račun odnosno ovršenikov račun za plaćanje.
Uvjet za urednu isplatu mirovinskih primanja su, u uvjetima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, aktivni računi, tj. da korisnik ima otvoren i redovan i poseban račun. Ako je zatvoren redovan račun, isplata se obustavlja, a korisnik mirovinskih primanja treba u banci otvoriti novi račun. Ako Zavod preuzme navedenu obavijest i poseban račun nakon obrade mirovina za tekući mjesec, ali prije isplate mirovinskih primanja, FINA-i dostavlja potvrdu o iznosu sredstava izuzetih od ovrhe te FINA daje nalog banci za prijenos sredstava s redovnog na poseban račun.
Korisnik mirovinskog primanja kojemu Zavod putem računa uplaćuje primanja i naknade iz članka 172. i 173. OZ-a može, ako su prema odredbama članka 204., 205. i 209. OZ-a zaplijenjena sredstva na njegovim računima preko kojih prima uplatu takvih primanja i naknada, zatražiti od FINA-e da naloži banci prijenos sredstava izuzetih od ovrhe na poseban račun, uz potvrdu Zavoda o iznosu sredstava izuzetih od ovrhe prema članku 173. OZ-a. Zavod u ovim slučajevima u sustavu elektroničke povezanosti s FINA-om dostavlja potvrdu odnosno zahtjev za preusmjeravanje sredstava izuzetih od ovrhe na poseban račun i bez posredovanja ovršenika.
