Vijesti

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava danas su, u Matis Absolut Longeu, predstavili projekt “Modernizacija IKT podrške Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – eHZMO” koji se financira iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 166.565.486,30 kn, kroz Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.“, a provodit će se 46 mjeseci.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović u uvodu je napomenuo kako je cilj Projekta eHZMO transformirati HZMO u javnu ustanovu orijentiranu prema korisnicima, s obzirom na to da je HZMO jedna od najvažnijih javnih institucija.
„Imperativ je građanima omogućiti da na opipljiv način osjete iznimne napore i sredstva koja ulažemo u sve projekte iz ESF-a, pa i projekt eHZMO, za koji se nadam da će postati obrazac i poticaj i za ostale javne institucije. Vjerujem da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti predvodnik transformacije javne uprave i da će uspješnost ovog Projekta to pokazati“, zaključio je ministar Aladrović.
Također, osvrnuo se na uspješnost ugovaranja projekata iz Europskog socijalnog fonda u protekle tri godine, napomenuvši kako je ugovoreno ukupno 8,45 milijardi kuna za projekte, a na raspolaganju je ukupno 14, 3 milijarde kuna.

Ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar naglasio je da je riječ o najznačajnijem projektu HZMO-a u idućem razdoblju jer „predstavlja sinergiju reforme internih poslovnih procesa i transformacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija radi promjena, unaprjeđenja i digitalizacije usluga prema korisnicima.“ Također je naglasio kako u praksi to znači da se što većem broju građana omogući da usluge, poput prijava i odjava na mirovinsko osiguranje, ostvarivanja prava na mirovinu i na doplatak za djecu riješe digitalnim putem iz vlastitog doma, u što kraćem roku i na što jednostavniji način, bez čekanja na šalterima.
„Zbog sve veće mobilnosti radne snage unutar Europske unije, a i prema trećim zemljama, ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja dodatni je izazov. U tom smislu, potrebno je povezati se s inozemnim nositeljima osiguranja procesno i podatkovno, ali i s drugim tijelima javne uprave kako bi korisnici mogli svoja prava ostvariti što brže i što jednostavnije“, rekao je ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar.

 
Nakon uvodnog dijela, pomoćnik ravnatelja HZMO-a za informatiku Luka Ljubičić predstavio je osnovne značajke Projekta.
„Ovim Projektom želimo postići skraćenje prosjeka rješavanja zahtjeva i povećati broj e-usluga. Bez obzira na tehnologiju koju koristimo, već sada koristimo razmjenu podataka s 50 zemalja, a provedbom eHZMO taj broj će se povećati“, rekao je Luka Ljubičić.
 
Svrha Projekta je transformacija poslovnih procesa u HZMO-u definiranjem budućeg poslovnog modela, ključnih poslovnih procesa i organizacijske strukture te informatizacijom poslovnih procesa. To uključuje digitalizaciju, ubrzanje poslovnih procesa i smanjenje troškova korištenjem informacijsko – komunikacijske tehnologije (IKT), a radi povećanja dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tržištu rada povećanjem učinkovitosti poslovanja HZMO-a modernizacijom IKT sustava.
 
S obzirom na to da HZMO kontinuirano skrbi  o približno 1,5 milijun osiguranika, više od 1,2 milijuna korisnika mirovina te više od 150 tisuća korisnika doplatka za djecu (za više od 300 tisuća djece), oslanjanje na informacijsko-komunikacijsku tehnologiju (IKT) je nužnost. Stoga će se Projektom u mnogome redefinirati budući IT sustav, proces upravljanja IKT projektima i promjenama te implementirati novi IT sustav.
 
Nova IT rješenja, koja će se jednim dijelom temeljiti i na primjeni umjetne inteligencije, omogućit će korisnicima, za veći dio usluga, e-komunikaciju s HZMO-om bez potrebe fizičkog dolaska na šaltere, a konsolidacija poslovanja nakon završetka Projekta omogućit će proaktivniji pristup prema korisnicima te dostupnost usluga neovisno o radnom vremenu, 24/7/365.
 
Provedbom Projekta očekuje se povezivanje i razmjena podataka s drugim tijelima javne uprave i inozemnim nositeljima osiguranja, lakše i brže ostvarivanje prava i komunikacija s korisnicima putem novih i unaprijeđenih e-usluga, digitalizacija procesa i dokumentacije, baziranje organizacije na centrima kompetencija neovisnima o geografskoj lokaciji, unaprjeđenje upravljanja i transparentnost, maksimalizacija IKT-a kao glavnog alata transformacije, koji uklanja fizička ograničenja, ubrzava i pojeftinjuje uslugu.
 
Na kraju je državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Dragan Jelić predstavio planove nove financijske perspektive Europskog socijalnog fonda od 2021. do 2027.