Pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u 2020.
09.01.2020.
STAROSNA MIROVINA
Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Iznimno od ovih redovitih uvjeta, u prijelaznom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. pravo na starosnu mirovinu s navršenih 15 godina mirovinskog staža osiguranik – žena ima kada navrši:
Osiguranicima koji prvi put ostvaruju pravo na starosnu mirovinu nakon propisane dobi i koji imaju navršenih 35 godina mirovinskog staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava se za 0,34% za svaki kalendarski mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik koji je navršio 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Iznimno od ovoga, u prijelaznom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. osiguranik - žena ima pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši:
Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine smanjuje se za 0,2 % za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
PRAVO NA STAROSNU MIROVINU ZA DUGOGODIŠNJEG OSIGURANIKA
Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje osiguranik s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne mogu ostvariti osobe koje su navršile životnu dob za ostvarivanje
prava na starosnu mirovinu.
Staž osiguranja u efektivnom trajanju je razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u stvarnom trajanju.
PRAVO NA PRIJEVREMENU STAROSNU MIROVINU ZBOG STEČAJA POSLODAVCA
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca ima osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenih uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, proveo neprekidno najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje, ako se s danom ispunjenih uvjeta ili najkasnije s prvim idućim danom nakon ispunjenih uvjeta odjavi iz evidencije nadležne službe za zapošljavanje. Pravo na mirovinu ostvaruje bez umanjenja.
DODANI STAŽ ZA ROĐENO ILI POSVOJENO DIJETE ZA ODREĐIVANJE VISINE MIROVINE
Roditelju – majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine, stvarno navršenom mirovinskom stažu dodaje se i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete (ne za uvjet za stjecanje prava nego za određivanje visine mirovine).
Roditelju- majci ili posvojiteljici kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.
Iznimno, ako je umjesto roditelja – majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni dopust prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio roditelj – otac ili posvojitelj djeteta, pri ostvarivanju prava na mirovinu dodani staž u trajanju od šest mjeseci dodat će se roditelju ocu djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta.
Pravo na dodani staž roditelj ne ostvaruje ako mu je oduzeta roditeljska skrb.
Odredbe o dodanom stažu odgovarajuće se primjenjuju i na člana obitelji osiguranika koji nakon stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju ostvari pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika.
PRAVO NA PRIVREMENU INVALIDSKU MIROVINU
Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon rehabilitacije je najmanje 5 godina bio nezaposlen i nezaposlenost je trajala do navršene 58. godine života. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i nastavio raditi, ali je naknadno postao nezaposlen, ako je na poziv nadležnog tijela za zapošljavanje, bez odgađanja, prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbijao ponuđeni posao.
Visina privremene invalidske mirovine određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koju je koristio u visini invalidske mirovine zbog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ovisno o tome je li riječ o profesionalnim uzrocima smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili drugim uzrocima.
PRAVO NA PROFESIONALNU REHABILITACIJU
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osiguranik koji je u radnom odnosu, obrtnik i osiguranik koji obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, ako je kod njega nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do starosne dobi od 55 godina života i ako ispunjava i uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu (1/3 radnog vijeka na dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost pokrivena mirovinskim stažem). Radni vijek je broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
Iznimno, za osiguranike s višom stručnom spremom radni vijek računa se od navršene 23. godine, a za osiguranike s visokom stručnom spremom računa se od navršenih 26 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili obveznog služenja vojnog roka, kao i razdoblja nezaposlenosti, a računa se od prestanka pojedinog zaposlenja do novoga osiguranja u kojemu je osiguranik bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.
Ako je uzrok nastanka preostale radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo se stječe bez obzira na navršeni mirovinski staž.
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima pravo na naknadu plaće u vezi s profesionalnom rehabilitacijom, odnosno zajamčenu novčanu naknadu ako je to za korisnika povoljnije.
Smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, a preostala radna sposobnost postoji kada se osiguranik, kod kojega je nastalo smanjenje radne sposobnosti, profesionalnom rehabilitacijom može osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.
INVALIDSKA MIROVINA ZBOG DJELOMIČNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI /POTPUNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI
Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti nastalog zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radni vijek je broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
Iznimno, za osiguranike s višom stručnom spremom radni vijek računa se od navršene 23. godine, a za osiguranike s visokom stručnom spremom računa se od navršenih 26 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili obveznog služenja vojnog roka, kao i razdoblja nezaposlenosti, a računa se od prestanka pojedinog zaposlenja do novoga osiguranja u kojemu je osiguranik bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.
Ako je uzrok nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na navršeni mirovinski staž.
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a osiguranik s obzirom na svoju starosnu dob te zdravstveno stanje, naobrazbu i sposobnost može raditi “na prilagođenim poslovima” iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, najmanje 70% radnog vremena, a ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.
Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti.
OBITELJSKA MIROVINA
Pravo na obiteljsku mirovinu imaju:
• udovica odnosno udovac (bračni drug)
• izvanbračni drug, koji je s osiguranikom ili s korisnikom starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine
• razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje
• djeca (bračna, izvanbračna, posvojena, pastorčad koju je osiguranik uzdržavao)
• roditelji koje je osiguranik uzdržavao do svoje smrti
• pastorčad koju je osiguranik uzdržavao
• unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti
• roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao
• djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti
• životni partner
• dijete nad kojim ostvaruje partnersku skrb
• dijete preminulog životnog partnera kojega je osiguranik uzdržavao u skladu s odredbama ZOMO-a i propisa o životnom partnerstvu osoba istoga spola
• životni partner roditelja osiguranika kojeg je osiguranik uzdržavao u skladu s odredbama ZOMO-a i propisa o životnom partnerstvu osoba istog spola
• neformalni životni partner ako je ta zajednica do smrti korisnika trajala najmanje tri godine i udovoljavala pretpostavkama za postojanje životnog partnerstva i ako je postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazano pred nadležnim sudom u izvanparničnom postupku.
Opći uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu koji moraju biti ispunjeni na strani umrlog osiguranika
Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu:
• ako umrli osiguranik ima najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili
• ako je osiguranik ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili
• ako je umrli osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine ili
• ako je umrli osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Ako je uzrok smrti umrlog osiguranika ili osigurane osobe u određenim okolnostima iz članka 19. do 21. ZOMO-a posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na obiteljsku mirovinu član obitelji stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
Posebni uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu koje mora ispunjavati član obitelji osiguranika
Bračni/izvanbračni drug, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, životni partner kojega je osiguranik uzdržavao/ neformalni životni partner
Bračni/izvanbračni drug
• ako je do smrti osiguranika navršio 50 godina života ili
• ako je mlađi od 50 godina i ako je do smrti ili u roku od godine dana od smrti osiguranika nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti
• bez obzira na navršene godine života ako obavlja roditeljske dužnosti prema djeci koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu.
Ako do smrti bračnog druga nije navršio 50, ali je imao navršenih 45 godina života, stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.
Izvanbračni drug može ostvariti pravo pod ovim uvjetima ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. i kasnije do smrti korisnika, a trajala je najmanje tri godine do smrti.
Razvedeni bračni drug
Pravo na obiteljsku mirovinu ima i razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.
Životni partner/ neformalni životni partner i članovi njegove obitelji
Članovi obitelji životnog partnera mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju pod istim uvjetima ako je ta zajednica postojala na dan 5. kolovoza 2014. ili kasnije i pod uvjetom da je trajala najmanje tri godine.
Članovi obitelji neformalnog životnog partnera pravo stječu uz ove uvjete i uz dodatni uvjet da je ta zajednica od početka udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva i ako je postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazano na nadležnom sudu u izvanparničnom postupku.
Dijete
• do navršene 15. godine života, a nakon 15. godine života ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom školovanju ili započne redovito školovanje nakon smrti osiguranika, i pravo pripada do kraja redovitog školovanja, ali najduže do 26. godine života
• dijete nakon navršene 15. godine života koje nije na redovitom školovanju do 18. godine života, u razdobljima kada nije zaposleno može steći pravo na obiteljsku mirovinu i nakon te dobi ako kod njega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, a osiguranik ili korisnik prava do svoje ga je smrti uzdržavao
• dijete kod kojeg tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo dok takav gubitak postoji.
Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti – do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
Roditelj
Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:
• ako je do smrti osiguranika navršio 60 godina života ili
• ako je mlađi od 60 godina života, ali je do smrti osiguranika ili
korisnika prava kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, sve dok takva nesposobnost traje.
Ako roditelj tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navrši godine života trajno zadržava pravo na mirovinu.
STAROSNA MIROVINA
Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Iznimno od ovih redovitih uvjeta, u prijelaznom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. pravo na starosnu mirovinu s navršenih 15 godina mirovinskog staža osiguranik – žena ima kada navrši:
| STAROSNA MIROVINA (najmanje 15 godina staža) |
|||||
| u godini | godine života | u godini | godine života | ||
| god. | mj. | god. | mj. | ||
| 2020. | 62 | 6 | 2025. | 63 | 9 |
| 2021. | 62 | 9 | 2026. | 64 | 0 |
| 2022. | 63 | 0 | 2027. | 64 | 3 |
| 2023. | 63 | 3 | 2028. | 64 | 6 |
| 2024. | 63 | 6 | 2029. | 64 | 9 |
Osiguranicima koji prvi put ostvaruju pravo na starosnu mirovinu nakon propisane dobi i koji imaju navršenih 35 godina mirovinskog staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava se za 0,34% za svaki kalendarski mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik koji je navršio 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Iznimno od ovoga, u prijelaznom razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. osiguranik - žena ima pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši:
| PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA |
||||
| u godini | godine života | godine staža | ||
| god. | mj. | god. | mj. | |
| 2020. | 57 | 6 | 32 | 6 |
| 2021. | 57 | 9 | 32 | 9 |
| 2022. | 58 | 0 | 33 | 0 |
| 2023. | 58 | 3 | 33 | 3 |
| 2024. | 58 | 6 | 33 | 6 |
| 2025. | 58 | 9 | 33 | 9 |
| 2026. | 59 | 0 | 34 | 0 |
| 2027. | 59 | 3 | 34 | 3 |
| 2028. | 59 | 6 | 34 | 6 |
| 2029. | 59 | 9 | 34 | 9 |
Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine smanjuje se za 0,2 % za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
PRAVO NA STAROSNU MIROVINU ZA DUGOGODIŠNJEG OSIGURANIKA
Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje osiguranik s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne mogu ostvariti osobe koje su navršile životnu dob za ostvarivanje
prava na starosnu mirovinu.
Staž osiguranja u efektivnom trajanju je razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u stvarnom trajanju.
PRAVO NA PRIJEVREMENU STAROSNU MIROVINU ZBOG STEČAJA POSLODAVCA
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca ima osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenih uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, proveo neprekidno najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje, ako se s danom ispunjenih uvjeta ili najkasnije s prvim idućim danom nakon ispunjenih uvjeta odjavi iz evidencije nadležne službe za zapošljavanje. Pravo na mirovinu ostvaruje bez umanjenja.
DODANI STAŽ ZA ROĐENO ILI POSVOJENO DIJETE ZA ODREĐIVANJE VISINE MIROVINE
Roditelju – majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine, stvarno navršenom mirovinskom stažu dodaje se i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete (ne za uvjet za stjecanje prava nego za određivanje visine mirovine).
Roditelju- majci ili posvojiteljici kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.
Iznimno, ako je umjesto roditelja – majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni dopust prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio roditelj – otac ili posvojitelj djeteta, pri ostvarivanju prava na mirovinu dodani staž u trajanju od šest mjeseci dodat će se roditelju ocu djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta.
Pravo na dodani staž roditelj ne ostvaruje ako mu je oduzeta roditeljska skrb.
Odredbe o dodanom stažu odgovarajuće se primjenjuju i na člana obitelji osiguranika koji nakon stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju ostvari pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika.
PRAVO NA PRIVREMENU INVALIDSKU MIROVINU
Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon rehabilitacije je najmanje 5 godina bio nezaposlen i nezaposlenost je trajala do navršene 58. godine života. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i nastavio raditi, ali je naknadno postao nezaposlen, ako je na poziv nadležnog tijela za zapošljavanje, bez odgađanja, prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbijao ponuđeni posao.
Visina privremene invalidske mirovine određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koju je koristio u visini invalidske mirovine zbog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ovisno o tome je li riječ o profesionalnim uzrocima smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili drugim uzrocima.
PRAVO NA PROFESIONALNU REHABILITACIJU
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osiguranik koji je u radnom odnosu, obrtnik i osiguranik koji obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, ako je kod njega nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do starosne dobi od 55 godina života i ako ispunjava i uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu (1/3 radnog vijeka na dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost pokrivena mirovinskim stažem). Radni vijek je broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
Iznimno, za osiguranike s višom stručnom spremom radni vijek računa se od navršene 23. godine, a za osiguranike s visokom stručnom spremom računa se od navršenih 26 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili obveznog služenja vojnog roka, kao i razdoblja nezaposlenosti, a računa se od prestanka pojedinog zaposlenja do novoga osiguranja u kojemu je osiguranik bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.
Ako je uzrok nastanka preostale radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo se stječe bez obzira na navršeni mirovinski staž.
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima pravo na naknadu plaće u vezi s profesionalnom rehabilitacijom, odnosno zajamčenu novčanu naknadu ako je to za korisnika povoljnije.
Smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, a preostala radna sposobnost postoji kada se osiguranik, kod kojega je nastalo smanjenje radne sposobnosti, profesionalnom rehabilitacijom može osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.
INVALIDSKA MIROVINA ZBOG DJELOMIČNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI /POTPUNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI
Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti nastalog zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radni vijek je broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
Iznimno, za osiguranike s višom stručnom spremom radni vijek računa se od navršene 23. godine, a za osiguranike s visokom stručnom spremom računa se od navršenih 26 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili obveznog služenja vojnog roka, kao i razdoblja nezaposlenosti, a računa se od prestanka pojedinog zaposlenja do novoga osiguranja u kojemu je osiguranik bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.
Ako je uzrok nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na navršeni mirovinski staž.
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a osiguranik s obzirom na svoju starosnu dob te zdravstveno stanje, naobrazbu i sposobnost može raditi “na prilagođenim poslovima” iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, najmanje 70% radnog vremena, a ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.
Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti.
OBITELJSKA MIROVINA
Pravo na obiteljsku mirovinu imaju:
• udovica odnosno udovac (bračni drug)
• izvanbračni drug, koji je s osiguranikom ili s korisnikom starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine
• razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje
• djeca (bračna, izvanbračna, posvojena, pastorčad koju je osiguranik uzdržavao)
• roditelji koje je osiguranik uzdržavao do svoje smrti
• pastorčad koju je osiguranik uzdržavao
• unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti
• roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao
• djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti
• životni partner
• dijete nad kojim ostvaruje partnersku skrb
• dijete preminulog životnog partnera kojega je osiguranik uzdržavao u skladu s odredbama ZOMO-a i propisa o životnom partnerstvu osoba istoga spola
• životni partner roditelja osiguranika kojeg je osiguranik uzdržavao u skladu s odredbama ZOMO-a i propisa o životnom partnerstvu osoba istog spola
• neformalni životni partner ako je ta zajednica do smrti korisnika trajala najmanje tri godine i udovoljavala pretpostavkama za postojanje životnog partnerstva i ako je postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazano pred nadležnim sudom u izvanparničnom postupku.
Opći uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu koji moraju biti ispunjeni na strani umrlog osiguranika
Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu:
• ako umrli osiguranik ima najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili
• ako je osiguranik ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili
• ako je umrli osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine ili
• ako je umrli osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Ako je uzrok smrti umrlog osiguranika ili osigurane osobe u određenim okolnostima iz članka 19. do 21. ZOMO-a posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na obiteljsku mirovinu član obitelji stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
Posebni uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu koje mora ispunjavati član obitelji osiguranika
Bračni/izvanbračni drug, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, životni partner kojega je osiguranik uzdržavao/ neformalni životni partner
Bračni/izvanbračni drug
• ako je do smrti osiguranika navršio 50 godina života ili
• ako je mlađi od 50 godina i ako je do smrti ili u roku od godine dana od smrti osiguranika nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti
• bez obzira na navršene godine života ako obavlja roditeljske dužnosti prema djeci koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu.
Ako do smrti bračnog druga nije navršio 50, ali je imao navršenih 45 godina života, stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.
Izvanbračni drug može ostvariti pravo pod ovim uvjetima ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. i kasnije do smrti korisnika, a trajala je najmanje tri godine do smrti.
Razvedeni bračni drug
Pravo na obiteljsku mirovinu ima i razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.
Životni partner/ neformalni životni partner i članovi njegove obitelji
Članovi obitelji životnog partnera mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju pod istim uvjetima ako je ta zajednica postojala na dan 5. kolovoza 2014. ili kasnije i pod uvjetom da je trajala najmanje tri godine.
Članovi obitelji neformalnog životnog partnera pravo stječu uz ove uvjete i uz dodatni uvjet da je ta zajednica od početka udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva i ako je postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazano na nadležnom sudu u izvanparničnom postupku.
Dijete
• do navršene 15. godine života, a nakon 15. godine života ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom školovanju ili započne redovito školovanje nakon smrti osiguranika, i pravo pripada do kraja redovitog školovanja, ali najduže do 26. godine života
• dijete nakon navršene 15. godine života koje nije na redovitom školovanju do 18. godine života, u razdobljima kada nije zaposleno može steći pravo na obiteljsku mirovinu i nakon te dobi ako kod njega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, a osiguranik ili korisnik prava do svoje ga je smrti uzdržavao
• dijete kod kojeg tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo dok takav gubitak postoji.
Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti – do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
Roditelj
Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:
• ako je do smrti osiguranika navršio 60 godina života ili
• ako je mlađi od 60 godina života, ali je do smrti osiguranika ili
korisnika prava kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, sve dok takva nesposobnost traje.
Ako roditelj tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navrši godine života trajno zadržava pravo na mirovinu.
